Kako analizirati roman „Rani jadi“

Knjiga „Rani jadi“ se može nazvati romanom, jer ima glavnog junaka i osobu koja kazuje priču, odnosno naratora. Ona govori o piščevom ranom detinjstvu. Inače, Danilo Kiš je jedan od najistaknutijih pisaca srpske književnosti, jer je bio pripovedač, romansijer, esejista.

Poslednjih godina svog života bavio se profesionalnim pisanjem. Glavna karakteristika njegovog pisanja je jednostavnost. Da bi laicima bilo shvatljivo uprostio je sve i pružio nam realnost bez okolišanja i neke velike filozofije, pa je sve bilo jednostavno – rečenice, priča, junaci, situacije…
Rani jadi

Kako analizirati roman „Rani jadi“

Njegova knjiga „Rani jadi“ govori o teškom detinjstvu dečaka po imenu Andreas Sam.

Bilo je to vreme rata i nesigurnosti. Pisac se, u knjizi, seća tog vremena, zatim svoje bliske prošlosti, a onda mašta o budućnosti. Pogled na budućnost mu je maglovit, nejasan.
Andreas, odnosno Kiš, kao dečak je živeo u seoskoj sredini među jednostavnim i sličnim ljudima. Svi ti ljudi su ostali samo slučajni prolaznici u njegovom životu.
Svega se jedva sećao. Čak i ličnosti koje su uticale na neke događaje iz njegovog detinjstva su ostale maglovite, samo senke, a imena kao obične reči.

„Rani jadi“ nije priča u celosti ispričana, već je to niz događaja koji, na prvi pogled, ne znače ništa veliko i bitno, ali koji su ostavili trag na njegov i život njegove porodice.
Kiš o svom detinjstvu piše baš na način na koji ga je posmatrao dok je još bio dečak. Narator nije bio neko ko je voleo da komplikuje i suviše filozofira, pa je zato pisao upravo samo ono što je u to vreme video i shvatao.

Kroz Andreasa Sama uviđamo tužnu istinu – stalno ga je pratila beda, bio je siromašan i iz svog tog jada rađala se jedino nesigurnost i određena doza straha. Najtužnije je bilo to što je jedan neiskvaren i nevin dečak bio u situaciji da shvati, odnosno postane svestan svoje bede i nemaštine. Još tada je znao šta zaista znači reč jad, koliko ona boli, povređuje, sputava. Takvo detinjstvo je ništa drugo no žalosna priča.

Između ostalih, u knjizi se nalazi priča „Ulica divljih kestenova“. Ona govori o piščevom traganju posle mnogo godina, za tom ulicom, ali je ne pronalazi. Sve se promenilo. U toj ulici više ništa vidljivo nije bilo što bi moglo oživeti sećanje, ali sačuvane su uspomene i jedino one mogu probuditi prošlost – uspavane scene i događaje.

Sve kratke priče ovog dela su nalik ulici divljih kestenova. Glavna karakteristika jesu obične situacije koje čine svakodnevnicu, nešto što u životu ne predstavlja nemoguće i retkost.
Knjiga je dramatična, jer dete doživljava nešto jako bolno, ali nema preterivanja kao što ne postoji ni redosled. Kako se Danilo Kiš prisećao, tako je mastilo šaralo papir.
Junak je bio uveren da je život priča, a to se i pokazalo kroz naraciju. Po njemu se svaki život sastoji od malih priča, odnosno događaja.

Ova knjiga realno govori o životu, jer iznosi crno i belo kao što govori veselo i tužno.
U piščevom detinjstvu je bilo više ružnih nego lepih dana, više suza nego radosti.

Iz razloga što kazivanje o patnji nije prijatno i ta sećanja muče, narator koristi treće lice. Na taj način sve manje boli, objektivno gledanje pruža određenu dozu mira i distance.

Andreas Sam je osećajan dečak i pažljiv kada su u pitanju lepe stvari, posebno priroda – cveće, boje, mirisi, zvuci. Jako je bio živahan i nemiran, pa mu je i mašta bila u istom maniru.
Obraćao je pažnju na sitnice, opažao sasvim nevažne detalje i do kraja sagledavao lepote oko sebe.

Imajući tu sposobnost, u njemu se rodila ljubav prema prirodi, pa često govori o cveću, mirisima, zvukovima… Mada, ta mogućnost, odnosno sposobnost pružila mu je uvid u sve loše što čovek čini prirodi, ali i ljudima koji su takođe deo nje.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Snezana Milic

Avatar photo

SLIČNO

Svest o pesmi

Kako analizirati pesmu „Svest o pesmi“

Branko Miljković je mitska ličnost srpskog pesništva. Mitska zbog njegovog života, ali i misteriozne smrti. …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *