Kako hrana utiče na raspoloženje

Ljudi često svesno ili nesvesno biraju hranu, koja pozitivno utiče na raspoloženje i depresiju. Iako se hrana u većini slučajeva bira po ukusu i drugim kriterijumima, vrlo često se izbor vrši i na osnovu raspoloženja. Opšte je poznato da se raspoloženje leči čokoladom, sladoledom i ostalim namirnicama, koje u sebi sadrže šećer, kao i kofeinom. Ne znajući, ljudi sami sebi biraju hranu, koja u sebi sadrži antidepresive.
hrana raspolozenje

Kako hrana utiče na raspoloženje

Ukoliko ne znate razlog za vaše loše raspoloženje ili depresiju, potrazite ga u vašoj ishrani. Moguće da nedostatak neke namirnice ili supstance iz određene namirnice utiče na vaše loše raspoloženje. U tekstu sam navela namirnice, za koje se smatra da njihov nedostatak ima najčešći uticaj na rapoloženje i depresiju.

  1. Hrana za zimsku melanholiju – Dolaskom zime, dolaze i sivi zimski dani, koje bude melanholiju. Ovaj sezonski poremećaj raspoloženja potkrepljen je teorijom, da nedostatak svetlosti utiče na mozgove osoba, kod kojih postoji biološka predispozicija i izaziva zimsku depresiju ili melanholiju. Ove osobe u toku zimskih perioda unose u svoj organizam povećanu količinu šećera i skrobnih namirnica i to na njih deluje kao antidepresiv. Ova hrana povoljno utiče na osobe sklone zimskoj depresiji, tako što nakon konzumacije postaju vedriji i živahniji. Kod ljudi koji nisu skloni zimskoj melanholiji, obično unos ugljenih hidrata – šećera i skrobnih namirnica, dovodi do toga da im slabi pažnja i manje su energični. Ako se osobe koje su sklone zimskoj melanholiji suzdržavaju unosa sećera i skroba, to će im još više pojačati krizu. Zamena za slatkiše mogu biti složeni ugljeni hidrati, kao što su testenina, hleb, krekeri ili povrće, prvenstveno pasulj. Ove namirnice takođe pomažu, ali imaju sporije dejstvo od šećera.
  2. Kofein – Ima sposobnost da poboljša raspoloženje i deluje na psihu. Kofein se najčešće upotrebljava protiv jutarnje mrzovolje, kao stimulans u popodnevnim i večernjim satima, vraća radnu sposobnost, kao i za ublažavanje hronično lošeg raspoloženja ili depresije. Kofein deluje na bolje raspoloženje, smanjuje napetost i poboljšava mentalnu sposobnost, prvenstveno kod osoba koje su sklone njegovoj konzumaciji. Kofein je blagi antidepresiv, koji se uzima već vekovima i ne postoji opasnost od njega da šteti organizmu u ograničenim količinama. Prekomerne doze kofeina mogu da pokvare raspoloženje, da poremete san i izazovu uznemirenost, ali to zavisi od indivdualne tolerantnosti na ovu supstancu. Savetuje se da je optimalna dnevna doza kafe, u zavisnosti od osobe od 2-4 šolje. Namirnice bogate kofeinom su kafa, zeleni čaj i kola napici.
  3. Selen – Nedostatak selena izaziva uznemirenost, depresij i umor. Mali nedostatak selena može da se odrazi na raspoloženje. Kada se nadoknadi taj mali nedostatak, raspoloženje se vraća, a uzimanje selena u većoj količini, ne daje i veći efekat. Namirnice sa najvećom koncentracijom selena su žitarice, hrana iz mora i meso. Hrana iz mora ima pozitivan efekat na raspoloženje. Riba hrani mozak i pospešuje mentalne sposobnosti. Najbogatija namirnica selenom je brazilski orah. Jedan ovaj orah dnevno, nadoknađuje manjak selena. Takođe, se ne savetuje ni prekomerna konzumacija, do 5 oraha dnevno, jer preko toga je već prevelika koncentracija selena, a on može da bude toksičan u velikim količinama. Namirnice bogate selenom su brazilski orah, tunjevina, suncokretove semenke, beli hleb, ovsene mekinje, pšenične pahuljice i pileća džigerica.
  4. Beli luk – Pozitivno deluje na krv i holesterol. Osobe koje ga konzumiraju se osećaju znatno bolje, što povoljno utiče i na raspoloženje. Otklanja umor, napetost, osetljivost, uznemirenost i razdraženost. Beli luk ima pozitivno dejstvo na opšte stanje organizma.
  5. Čili papričice – Sadrže sastojak kapsaicin, koji im daje ljutinu. Ovaj sastojak ima dejstvo, tako što u mozgu podstiče navalu endorfina i stvara privremeno osećanje ushićenosti. Prilikom konzumacije, zbog ljutine, mozak luči prirodne analgetike – endorfine, koji stvaraju dobro raspoloženje. To se dešava zato što kapsaicin opeče nervne završetke u ustima, koji šalju mozgu lažne sigale za bol i iz ovog razloga mozak luči endorfin. Ljudi se navikakvaju na ljuti začin baš iz razloga što im podiže raspoloženje.
  6. Spanać i mahunarke – Bogat je folnom kiselinom, čiji nedostatak izaziva depresiju. Eliminisanjem tog nedostatka, utiče na smanjenje ili otklanjanje lošeg raspoloženja i depresije. Nedostatak folne kiseline u dužem periodu izaziva nesanicu, zaboravnost i razdražljivost. Njenim nadoknđivanjem ove tegobe nestaju. Takođe visoke doze folne kiseline mogu da budu toksične.

U hrani je pola zdravlja, zato se trudite da vam ishrana bude što raznovrsnija, da nadoknadite nedostatak namirnica i da time popravite raspoloženje.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija
Upozorenja

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Marina Davidovic

Avatar photo

SLIČNO

povrce

Kako mršaviti pomoću povrća

Kao što i većina nas već zna, povrće je od vitalnog značaja za konzumiranje, bilo …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *