Kako se slavi Uskrs u Srbiji

Uskršnji dan se širom sveta proslavlja sa najbližim i najdražim ljudima uz bogatu trpezu. Postoje razne tradicije vezane za ovaj praznik, od spremanja ogromnog omleta od 4500 jaja na ulicama grada Haux u Francuskoj, preko korišćenja lokalnog torbara po imenu Bilbi za maskotu umesto Uskršnjeg Zeke u Australiji, do zabrane muškarcima u Poljskoj da učestvuju u pripremi tradicionalnog Uskršnjeg hleba, jer običaj kaže da će im u suprotnom brkovi posedeti, a testo splasnuti. Čak i u Srbiji, od mesta do mesta, postoje raznovrsni običaji, ali evo nekoliko običaja vezanih za Uskrs koji su najčešći.

uskrs u srbiji
uskrs u srbiji

Kako se slavi Uskrs u Srbiji

  1. Dani koji predstoje Uskrsu – Uskrs se uvek obeležava nedeljom, ali i dani koji predstoje Uskrsu su takođe značajni i umotani u ruho praznične atmosfere. Čitavih nedelju dana se priprema i nabavlja sve što je neophodno za bogatu trpezu. Ovom prazniku se najviše raduju deca i iščekuju ga sa velikim nestrpljenjem. Srbi su pravoslavni narod i slave Uskrs po pravoslavnom kalendaru, tako da ovaj praznik može ali i ne mora biti istog dana kad i katolički Uskrs, zavisno od godine. Najznačajniji dani pre Uskrsa su Veliki Četvrtak (dan koji je obeležen za pričešće vernika u crkvi i dan kada se obeležava poslednja večera Isusa i njegovih učenika) i Veliki Petak (koji se smatra najtužnijim danom u hrišćanstvu, jer se tada obeležava osuda i raspeće Isusovo na Golgoti). Veliki vernici pripreme za Uskrs počinju velikim, strogim postom 40 dana pre Uskrsa, dok neki poste samo na Veliki Petak. Tog dana se uglavnom na srpskoj trpezi nalazi riba, prebranac i krompir salata. Čak i oni koji nisu vernici obeležavaju Uskrs uz bogatu porodičnu trpezu i farbana jaja.
  2. Farbanje jaja – Srbi uporno odbijaju da komercijalizuju ovaj praznik i trude se da ga obeleže na tradicionalan način. Tačno je da se kupuju i poklanjaju deci čokoladna jaja i zeke, ali se većina porodica još uvek pridržava starog običaja farbanja jaja. Ranije su se jaja farbala na Veliki Četvrtak, međutim sada je ustaljen običaj da se farbaju na Veliki Petak. Verovatno je taj običaj pomeren na kraj radne nedelje zbog brzog načina života. Takođe, ranije su sva jaja bila farbana u crvenu boju, jer ovaj običaj ima određenu simboliku: jaje je simbol života, a crvena boja predstavlja Isusovu krv na raspeću. Sada se jaja farbaju na razne načine, šarena su, sa raznim ukrasima i nalepnicama. Najčešće se farbaju na sledeći način:
    • u duboku staklenu posudu se sipa vruća voda i ubaci boja u prahu, koja se kupuje u kesicama
    • u vodu se doda malo sirćeta kako bi se boja što bolje primila
    • u tu istu posudu se ubaci tvrdo kuvano kokošije jaje i ostavi da odstoji dok se ne ofarba
    • ofarbano jaje se izvadi na parče papira da se osuši
    • osušeno jaje se istrlja vatom i uljem kako bi bilo sjajno, po potrebi ukrasi i stavlja u lepo aranžiranu pletenu korpicu.

    Najlepše ukrašena jaja se obično stavljaju na vrh. Stari običaj je da prvo ofarbano jaje mora biti crvene boje. Ono se zove Čuvarkuća (tako nazvano jer treba da čuva blagostanje i zdravlje u porodici čitavih godinu dana), izdvaja se i čuva sve do sledećeg Uskrsa. Vernici ovo jaje nose u crkvu kako bi bilo osveštano.

  3. Uskrs – Nedelja, sam dan Uskrsa, je veoma svečan i veseo dan kada se slavi Isusovo uskrsnuće. Slavi se u porodičnom okruženju uz bogatu trpezu. Nekada se trpeza sastojala od najboljih domaćih proizvoda: sir, kajmak, šunka, pršuta, domaće sezonsko povrće. Danas je uglavnom bitno da to bude svečan ručak, uz obavezna farbana jaja i prazničnu pogaču. Najinteresantniji je običaj „bitke“ ili „takmičenja“ jajima. Svako treba da izabere svoje jaje kojim će se takmičiti. Takmičar udara svojim jajetom u protivnikovo i ono koje ne pukne i ostane celo je pobedničko jaje. Pobednik kao nagradu uzima protivnikovo jaje. Ono što je bitno u ovom takmičenju je način na koji se jaja udaraju: vrh uvek mora da udara u vrh, a donji deo jaja uvek u donji deo da bi takmičenje bilo fer. Često se organizuju turniri, a česti su i pokušaju podvale i šale kada neko pokuša da pređe ostale takmičare drvenim jajetom.Ako neko na ovaj dan ide u goste, obevezno nosi jaja na poklon i to neparan broj. Kada se ulazi u nečiju kuću govori se „Hristos Voskrese“, a domaćin treba da odgovori sa „Vaistinu voskrese“.

    Za decu je najzanimljiviji običaj vezan za Uskršnjeg Zeku koji donosi uskršnja jaja. Nekada su roditelji deci organizovali „lov na blago“, tj. potragu za šarenim jajima koja je Uskršnji Zeka ostavio u dvorištu kuće. Danas roditelji uglavnom uče decu kako im je Uskršnji Zeka (slično Deda Mrazu i Božić Bati) doneo poklone.

    Na kraju, ono što je najbitnije je da bez obzira na religiju i verovanja, kao i svuda u svetu, Uskrs predstavlja radostan i svečan dan kada se okupljamo u krugu svoje porodice, prijatelja, dragih i voljenih ljudi i slavimo u sreći i veselju.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Dijana Zarić

Avatar photo
Volim da istražujem. Putovanja, dobra muzika i čitanje knjiga su mi pasija. Završila sam filološki fakultet.

4 komentari

  1. Avatar photo

    mogla si da dodaš kako se pravi pogača,ima ih raznih,od obične do one pečene ofarbanim jajima,i uvek je neparan broj.to ne mogu da pronadđem šta znači,da se nose neparni broj jaja i isto tako neparan broj se stavlja u pogaču ili 5 ili 7.ne shvati ovo kao kritiku,baš naprotiv,mnogo mi se dopada .pozz.

  2. Avatar photo

    Što se pogače tiče, pomenula sam da je sastavni deo uskršnje trpeze, a recepte prepuštam nekom drugom. Eto dobre ideje nekome za tekst. :)
    A za broj jaja nisam sigurna, ali mislim da je to ista fora kao sa cvećem, neparan broj se nosi nekome na poklon, a paran broj se nosi na groblje. Ima neki praznik posle Uskrsa kada se jaja nose na groblje i to paran broj, pa se verovatno zbog toga u goste nosi neparan broj. Mislim da je to opet neki običaj koji je tipičan samo za naše krajeve.
    Ne shvatam tvoj komentar kao kritiku, bar ne kao lošu kritiku. Svaki komentar i sugestija su dobrodošli. Pozz :)

  3. Avatar photo

    Praznik na koji se nose jaja na groblje u parnom broju je pobusani ponedeljak,nedelju dana nakon uskrsa.inace,clanak ti je super.

  4. KOD NAS LJUDI ODLAZE NA GROBLJE I NOSE JAJA BAS NA USKRS.OBICAJI SU SVUDA RAZLICITI

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *