Kako se pravi web stranica

Pravljenje web stranica ne podrazumeva samo dizajn iste. Postoji cela jedna priča oko „oživljavanja“ jedne slike, nekoliko ljudi (ili jedna osoba koja ume sve da uradi) i lepa količina uloženog novca. Ovo implicira da pravljenje web stranice nije jeftino i da zahteva određeno znanje i poznavanje pravila iz računarske grafike, programiranja i pravljenja grafičkih aplikacija. Ako je vama samima iz nekog razloga potrebna web stranica (iz ličnih ili poslovnih razloga), onda bi trebalo da se makar za savete i objašnjenja obratite IT stručnjaku. IT stručnjak je neko ko bi imao diplomu inženjera informatike ili makar pohvalnu i višegodišnju praksu iz te oblasti. IT stručnjak nije „mali iz komšiluka“ koji se „razume u računare“.

Povod za pisanje ovog teksta je da se pojasne i nabroje određeni koraci neophodni za pravljenje i realizaciju web strane i da čitava procedura postane jasnija i onima koji su računar samo videli. Svaki pojam će biti objašnjen na najjednostavniji mogući način sa što poznatijim izrazima srpskoga jezika.
Kako se pravi web stranica

Kako se pravi web stranica

  1. Pretpostavimo da imate neki privatan biznis. Recimo da imate neki logo firme koji verovatno služi svrsi, ali praksa nam govori da taj logo koji vi možda godinama koristite zapravo uopšte neće izgledati reprezentativno na sajtu i umesto da vas predstavi kao profesionalce, izazvaće potpuno suprotan efekat. Dakle, ono što vam najpre treba je „Vizuelni identitet firme“. Šta to znači? Vizuelni identitet je prva stvar sa kojom vaši potencijalni klijenti dolaze u kontakt kada je u pitanju vaša firma. Prva stvar koja vas predstavlja klijentima je upravo logo. Izbor boja, oblika, asocijacija, prepoznatljivost, jednostavnost je ono što bi trebalo da u moru konkurencije pomogne klijentu da zapamti baš vaš logo i vašu firmu. Osoba koja ume da uradi dobar logo (i kompletan vizuelni identitet ako vam je potrebno) je osoba koja ima zvanje dizajnera računarske grafike. Dizajner računarske grafike je neko ko je prošao obuku iz marketinga, menadžmenta, multimedije, osnova dizajna i dizajna vektorske i rasterske grafike. Dizajner računarske grafike nije isto što i grafički dizajner. Razlika između ova dva dizajnera je što će vam ovaj prvi napraviti ono što vama zaista treba, a ovaj drugi će vam napraviti umetničko delo. Druga razlika je što je prvi dizajner specijalizovao svoju ekspertizu za računarske grafike (logoe, web strane i slično), dok se drugi specijalizovao za primenjenu umetnost. Za dobar logo vredi uložiti i budite spremni da bi vas jedan kvalitetan logo mogao koštati nekoliko stotina evra.
  2. Sledeći korak je dizajn stranice. Ta prva stranica se zove homepage, na njoj se nalazi najviše informacija o vama i vašoj firmi i ona predstavlja osnovu za eventualne ostale strane. Raspored elemenata zavisi od dogovora između vas i dizajnera. Jedno od osnovnih pravila je da sve bude što jednostavnije, ali to ne znači da treba da škrtarite na podacima i objašnjenjima. Neka vaši kontakt podaci budu tačni i detaljni, obavezno se predstavite imenom i prezimenom, a neka ostala objašnjenja budu što preciznija. Posetioci vaše strane neće imati poverenja u vas i vašu firmu, ako ne znaju ko ste, šta ste i gde i šta radite. Ta jedna strana (homepage) će vas koštati od 200-800 evra, što zavisi od vaših zahteva i profesionalnosti dizajnera. Svaku sledeću stranu plaćate dodatno. Ova cena, naravno, može biti korigovana ako napravite neki dogovor sa dizajnerom. Dizajn stranice mora da bude vektorska grafika, a nju je moguće odraditi u programima kao što su  Illustrator, Lineform, FreeHand, CorelDraw, Inkscape, Xara Xtreme, Serif DrawPlus i slični. Slobodno pitajte dizajnera u kom će programu raditi i kakvu će grafiku koristiti, pa u skladu sa tim odlučite da li ćete mu dozvoliti da radi ovaj posao. Stranica takođe ulazi u deo vizuelnog identiteta vaše firme i ako nije reprezentativna i profesionalno odrađena, to će vašoj firmi ići samo na štetu. Nemojte da vam neko „otaljiga“ taj posao, već zaposlite profesionalca. Ono što je bitn ovde napomenuti je da se dizajn cele stranice nikako ne radi u programima koji rade samo sa bitmapskom grafikom (recimo Photoshop). Razlozi zbog kojih se jedan sajt UVEK radi u vektoru, a ne u bitmapu su čista matematička preciznost koja će se svakako odraziti i na kvalitet izgleda stranice. Dakle, Illustrator, a ne Photoshop.
  3. Pisanje koda. Ako ste u startu zaposlili dizajnera računarske grafike, onda će on znati sam da odradi i programski deo vaše stranice. Osoba koja piše kod može imati zvanje programera, web developera i sl. Bitno je da znate da se za programiranje koristi HTML, XHTML, PHP, CSS, MySql, JavaScript i sl. to kako će pisati kod zavisi od prakse i znanja programera i ne bi trebalo mnogo da vas sekira ako znate ili ne znate šta ove skraćenice znače. Ono šta treba da znate je ako vam programer ili dizajner kažu da će „lako napisati kod“ uz pomoć neke drag&drop aplikacije ili programa, onda nemojte da počinjete posao njima. Takav posao će možda biti završen brže ili jeftinije, ali će se odraziti na kvalitet vaše stranice i kasnije vas može koštati mnogo više da te greške ispravite. Kodiranje košta nekoliko stotina evra, dodavanje baze podataka, animacije i interakcija sa korisnikom preko sajta (da može recimo da naruči nešto i sl.) će koštati dodatno. Sa dobrim programerom ćete se lako dogovoriti oko svega.
  4. Domen. Domen je adresa sajta. Ono šta su ulica i broj u stvarnom svetu, to je domen za sajt na internetu. Domen se kupuje i može biti nacionalni i internacionalni. Registruje se na određeni broj godina. Na godišnjem nivou ne košta puno, minimum 1000 dinara. Možete uzeti i besplatan domen, ali to onda nije domen, već pod-domen, a to vam je kao da ste uzeli nečiju adresu pod zakup. Greške i problemi koji se tu pojave će vas koštati, a vi lično nećete moći da utičete na njih, jer ste uzeli besplatni domen. Bolje je da platite i da se za sve vi sami pitate.
  5. Hosting. Hosting je web prostor na serveru gde se sajt postavlja. Za hosting se obratite prestižnim i proverenim kompanijama, jer ćete onda znati da nećete imati problema u budućnosti. U zavisnosti od paketa koji ste izabrali, može da košta minimum 10 evra. Za hosting važi ista stvar kao i za domen – ako hoćete da vredi i da vas ne boli glava kasnije, onda bolje platite. Sve što je besplatno, sa sobom nosi i probleme koje verovatno nećete moći da uklonite. Preporuka za hosting: DreamWebHosting.
  6. Održavanje stranice na mesečnom nivou. To znači da ćete određenu količinu novca davati vašem web developeru kako bi postarao za to da stranica radi „kao podmazana“. Brisaće ono što se nakupi tokom poseta, a što vama ne treba, obnavljaće ono šta treba da se obnavlja, održavaće interakciju sa korisnicima (ako imate takav sajt), dodavaće novosti, fotografije i slično. To je opet nešto što je stvar dogovora između vas i vašeg developera, dizajnera, programera…
Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Em

Avatar photo
Pišem. Čitam. Pričam. Mislim. Uvek učim. Stvaram. Volim. Dipl.Ing.Informatike, usmerenje programiranje i projektovanje

6 komentari

  1. Da sve je to lepo i jasno i dobo objasnjeno … Ali … Zar stvarno moram da dovodim te strucnjake , da palacam za logo itd. … Pa , bre , jedan mali iz skole je napravio web :/

    • Avatar photo

      Nije poenta samo napraviti web stranicu (jer to manje-vise danas moze svako). Potrebno je napraviti kvalitetnu web stranicu koja ce raditi duzi vremenski period bez bag-ovanja, skupljanja nepotrebnog smeca, gusenja servera i padanja u petlje. Tek odrzavanjem web stranice se vidi da li je tehnicki deo sajta odradjen kako treba. Drugi deo sajta (dizajn) treba da prati kontekst firme, potraznju ciljne grupe, pravila o kombinovanju boja u marketinskom smislu i na kraju – cela prezentacija treba da bude skladna i da predstavlja jedan ozbiljan poslovni sistem. A da ne ulazim u deo oko baze podataka, e-trgovine, html formi i slicno…

  2. Ja sam profesionalni programer ( veb stranica i programa ) i znam da za stranicu može biti potreban jako mali trud i malo vremena. Da, uz današnju tehnologiju veb stranice se prave za 5 min.
    Moje mišljenje o ovom članku : previše informacija, teško objašnjeno, prikazano je kao da je pravljenje stranice jedan od najtežih poslova na svetu.

  3. Avatar photo

    izgleda komplikovano :(

  4. Avatar photo
    Tatjana Konakov Radić

    tekst je više osvrt na pojmove vezane za web prezentaciju. sajt je nešto sasvim drugo.

  5. Avatar photo

    U današnje vreme nije potrebno poznavati HTML, CSS, PHP, JAVU ili ostalo.Dovoljno je samo otići na neke sajtove koji vam nude templateove i uz poznavanje engleskog jezika i uz malo ukusa i pismenosti možete napraviti savršenstvo, a da utrošite jedan dan!Ja sam srednjoškolac, sad ću prvu godinu, pobedio sam na takmičenju za web design, znam koliko je lepo poznavati ove programske jezike, ali za firme je dovoljno koristiti ovo što sam opisao!

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *