Kako napisati sastav

Sastavi su čest pojam tokom osnovnog i srednjeg školovanja. A budimo iskreni, mali procenat dece se raduje ovom zadatku i sa uživanjem ga izvršava. Možda je razlog taj što ne znate kako da napišete dobar sastav, a niste ni svesni koliko je to zapravo jednostavno. Potrebno je samo malo posvećenosti i inspiracija nezaustavno nadolazi…
sastav

Kako napisati sastav

  1. Najpre moraš shvatiti suštinu dela o kome treba da pišeš. Treba da iz gomile rečenica zakljušiš jednu jednostavnu stvar. Šta nam delo poručuje? Da li priča o ljubavi (o kakvoj ljubavi), da li priča o ratu (o kom ratu, zašto je došlo do njega), da li priča o smislu života (kako ga živimo a kako zapravo treba da ga živimo), da li priča o društvu, o prolaznosti ili nečemu što traje čitav život itd.
  2. Uvod o zaključak – treba da budu kratki ali efektni. U većem broju slučajeva upravo oni utiču na ocenu. Trebalo bi da budu ispisani u 2-4 rečenice i da one nisu dugačke. Izbegavaj duge rečenice kroz čitav sastav, često zamaraju, ne govore ništa a i ti se sam/a zapetljaš i na kraju zaboraviš šta si ustvari hteo/la da kažeš. U uvodu pišeš uopšteno o smislu dela, ne o temi koja se traži, a u zaključku – kao što sam naziv kaže, iznosisš svoje krajnje mišljenje o temi o kojoj si pisao/la.
  3. Razrada – Najobimniji deo sastava. Već u prvoj rečenici “obaveštavaš” čitaoca o čemu pišeš. Ne treba da prepričavaš delo, to nije poenta sastava! Poenta je da kroz razradu čitalac shvati o čemu govori delo ali većinom treba da bude tvoje mišljenje o njemu. Dakle, pišes svoje vidjenje, razumevanje ili neslaganje sa piscem, poistovećuješ se sa likovima, sa situacijom. Pokušaj sebe da staviš na njihovo mesto i razmišljaj zašto je neko odreagovao kako jeste, zašto je to nešto moralo da se desi, kako bi se ti na mestu tog lika ponašao a zatim zapiši.
  4. Možeš da opišeš neku situaciju u kratkim crtama, a zatim daješ svoje kritike. Tvoja kritika može biti objašnjena kroz neki citat. U redu je da iskoristiš jedan DO dva citata kroz čitav sastav i trudi se da oni ne budu dugački ( Grešite ako mislite da će citat od 4-5 redova da “skrati sastav”, može samo da ga ucini nedovršenim.)
  5. Dužina sastava – Sastav ne treba da bude ni prekratak ni predugačak. Idealna dužina sastava je strana – strana i po A4 formata/ dve strane A3 formata. To je sasvim dovoljno prostora da se obuhvati sve ono što je bitno. Profesori više cene kratke sastave u kojima je „puno toga“ rečeno, tj. „zahvaćena“ je suština teme, nego one duže koji nama kao čitaocu ne govore nista.
Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Saveti

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Dragana Đajić

Avatar photo
If you want it, U can catch it.:)

SLIČNO

master rad

Kako odbraniti master rad

Odbrana diplomskog master rada predstavlja svečani čin za kandidata i značajni datum u njegovom životu. …

4 komentari

  1. Avatar photo
    Daliborka Pitulic

    Zaista dobro objasnjeno. Licno bih dodala jos i to da, za bolji umetnicki dojam, treba se bazirati na aoristu i koristiti sto vise prideva.

  2. Avatar photo

    Potpuno se slažem s tim da sastav ne treba biti ni previše dugačak, ni previše kratak. :) Moji sastavi nisu baš dugački, ali stalno dobijam petice na pismenim, a to je dokaz da je bitno šta pišemo, a ne koliko pišemo. Možemo da napišemo dosta gluposti, a možemo da napišemo i malo, ali da bude kako treba. :))

  3. Suština pisanja sastava je da se piše iz srca, iskreno i rečenice će početi same od sebe da se ređaju. I

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *