Kako nastaje duga

Ovog ponedeljka žitelji Beograda su mogli da uživaju u prelepom prizoru koji je u popodnevnim satima osvanuo na nebu. Posle kratkotrajne kiše pojavio se u svoj svojoj lepoti kompletan luk duge jasno izraženih boja. Ovaj me je prizor oduševio svojom lepotom i na kraju sumornog radnog dana, ispunjenog proračunima, dijagramima i hrpama papira, podsetio na onu suštu lepotu življenja, koju tako često ostavljamo po strani usled svakodnevne goleme borbe za egzistenciju.
Duga

Kako nastaje duga

Duga nastaje kada snučevi zraci, putujuci ka oku posmatrača, nailaze na kapi vode raspršene u vazduhu. Sunčevi zraci se sastoje od elektro-magnetnih talasa razlicitih talasnih dužina, tako u jednom svetlosnom snopu imamo zastupljene sve boje od plave i ljubičaste, preko zelene, žute, narandžaste i crvene. Pri prelasku iz jedne sredine u drugu, različitih svojstava, ovi se talasi prelamaju pod odgovarajućim uglom. Zraci različite talasne dužine prelamaju se pod različitim uglovima. Sličan efekat zapažamo i kod prizme, gde svetlosni zrak pod uticajem njene geometrijske prirode i svojstava, razlaže na boje vidljivog spektra.

Ova pojava razlaganja svetlosti poznata je pod nazivom DIFRAKCIJA. Za difrakciju je takođe karakteristično da najveći ugao skretanja, tačnije prelomni ugao, ima ljubičasta, plava, pa zelena, žuta, narandžasta i na kraju crvena. Što znači da ćemo na zastoru iza prizme kroz koju propuštamo svetlosni zrak imati prizor pojedinačnih boja raspoređenih tako da se najniže nalazi ljubičasta, plava i tako redom sve do crvene koja je na vrhu, jer pri prelamanju zraci ove talasne dužine skreću pod izuzetno malim uglom.

Svaka pojedinačna kap razlaže svetlost na gore navedeni način. Međutim, samo jedna od boja dospeva do našeg oka. Naime, ako posmatramo dve kapi, koje se nalaze na različitoj visini, od kapi koja je niže do našeg oka stići će ljubičasta boja, a iz pravca kapi na većoj visini do nas će stići zrak crvene boje. Upravo zbog toga uočavamo da se boje na dugi smenjuju od ljubicaste na dnu, do crvene na vrhu.

Kao što smo svi mogli da primetimo, zajedno sa glavnom, primarnom dugom na nebu je bila prisutna i manja, delimično formirana, sekundarna duga. Sekundarne duge se formiraju odmah iznad primarnih, a ono što kod njih najpre zapazimo jeste inverzan redosled boja, u poređenju sa onim kod glavnih. Do formiranja sekundarnih duga dolazi usled dvostrukog prelamanja svetlosti. Zbog ovog dodatnog prelamanja svetlosti dolazi do smanjenja intenziteta svetlosnog snopa, tako primećujemo kako je sekundarna duga manjeg sjaja u poređenju sa primarnom. Svetlost se na svom putu kroz kapljicu moze reflektovati i više puta, tako dobijamo duge višeg reda, koje se pod običnim okolnostima ne daju primetiti.

Kao što sam rekla kod sekundarne duge dolazi do inverzije boja zbog toga što, za razliku od primarne duge kod sekundarnih imamo veći broj zraka koji su prelomljeni pod većim uglom, a znatno manje onih kod kojih je prelalamje pod malim uglovima, kao što su to zraci žute i crvene boje.

Vazdušni prostor koji razdvaja ova dva tipa duge poznat je pod nazivom Aleksanderov tamni pojas, po naučniku Aleksanderu koji se bavio njegovim izučavanjem pre 1800 godina.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Daliborka Pitulic

Avatar photo

SLIČNO

master rad

Kako odbraniti master rad

Odbrana diplomskog master rada predstavlja svečani čin za kandidata i značajni datum u njegovom životu. …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *