Kako se zvezde rađaju, žive i umiru

Ukoliko ste imali prilike da pogledate u noćno nebo sa minimalnom količinom svetlosnog zagađenja, mogli ste da prisustvujete prelepom činu jer bi pred vašim očima zablistalo na hiljade i hiljade svetlosnih objekata koje poznajemo kao zvezde. Zvezde predstavljaju usijana nebeska tela koja se sastoje od gasa kog na okupu drži njena sopstvena gravitacija. Kao i čovek, zvezde imaju svoj sopstveni životni vek, tokom koga se rađaju, evoluiraju i na kraju umiru.
zvezde

Kako se zvezde rađaju, žive i umiru

  1. Nebula – Možemo je zvati i kolevkom zvezda, mesto gde će se zvezda stvoriti i živeti. Nebula predstavlja oblak gasa i prašine koji se nalazi u svemiru. Najzastupljeniji element je vodonik, koji pod uticajem gravitacije zajedno sa česticama prašine počinje da se sabija i rotira sve intenzivnije kako se sama masa uvećava. Vodonik počinje da se zagreva do neverovatnih 10 miliona stepeni celzijusa. Pri ovim neverovatnim temperaturama, doći će do takozvane nuklearne fuzije, gde se vodonikovi atomi sudaranjem pretvaraju u molekule helijuma pri čemu dolazi do emitovanja fotona, elektromagnetnih talasa koji imaju kvant energije čineći da zvezda svetli.
  2. Zvezda – Zahvaljujući nuklearnoj fuziji, zvezda postaje telo koje stvara toplotu i energiju. Gravitacija uvek teži da sabije i uruši zvezdu ali ona odoleva zahvaljujući dovoljnoj koncentraciji vodonikovih atoma koji će se pretvarati u helijum i na taj način opirati tom procesu, zato zvezda poprima okrugli oblik. Možete zvezdu zamisliti kao naduvani balon, gde sila elasticiteta na površini uvek deluje protiv pritiska vazduha unutar balona i obratno. Ti procesi traju milijardama godina u zavisnosti od veličine zvezde, jer veće zvezde sagorevaju više goriva od svojih manjih rodjaka. Najmanja zvezda može biti oko 8% od veličine Sunca, a ako je manja, procesi fuzije se neće odigrati.
  3. Crveni džin – Zvezda srednje veličine, kao što je naše Sunce, će goreti polako oko 10 milijardi godina a kada joj konačno ponestane vodonika, gravitacija će dodatno sabiti jezgro, temperatura će se jako povećati a spoljšnji slojevi će se proširiti zauzimajući površinu od 10 do 100 puta veću od našeg Sunca. Kasnije će doći do odbacivanja spoljašnjih slojeva zvezde koji će formirati oblake zvezdane prašine, nebule dok jezgro koje je jako sabijeno evoluira u belog patuljka, koji teži kao naše Sunce ali zauzima 1% njegove površine.
  4. Beli patuljak– To je veoma mala umiruća zvezda, koja nastaje kod onih zvezda, srednje veličine, koje su iskoristile svoje rezerve goriva. Oni se milijardama godina hlade i polako gase.
  5. Crveni patuljak – To su male zvezde, veličine polovine površine našeg Sunca i znatno manje temperature. Prosečan životni vek im je oko 100 milijardi godina, jer troše mnogo manje goriva od svojih većih rodjaka. Najbliža zvezda planeti Zemlji, sem našeg Sunca, Proxima Centauri, udaljena 4,2 svetlosne godine, spada u crvene patuljke.
  6. Crveni superdžin – Ovo su najveće zvezde u univerzumu, ogromnog volumena, koje sagore svoje gorivo relativno brzo jer su veliki potrošači, traju par stotina hiljada godina do milion. Crveni superdžinovi nastaju slično kao i crveni džinovi, s’tim što ove zvezde nisu srednje veličine kao naše Sunce već im je početna masa mnogo veća, deset puta veća. Najveća poznata zvezda otkrivenog dela univerzuma je VY Canis Majoris 1800 puta veličine našeg Sunca, poređenja radi, ovakva zvezda bi se protezala od našeg Sunca pa do Saturnovih prstenova! Crveni superdžinovi završavaju svoj život u vidu supernove, tip II.
  7. Supernova – Predstavlja eksplozivnu smrt zvezde kojom ona oslobađa ogromnu količinu energije. Može biti tip I i tip II. Tip I nastaje usled nasilne smrti prilikom kompresije jezgra belog patuljka, dok tip II nastaje prilikom urušavanja većih zvezda (minimum 8 puta veće od našeg Sunca) pod uticajem gravitacije. Daljim sabijanjem jezgra masivnih zvezda doći će do fuzionog stvaranja težih elemenata, ugljenika, gvožđa itd. Kako se zvezda sve više komprimuje, tako se jezgro sve više zagreva I postaje gušće, kada proces dođe do krajnje tačke doći će do enormne eksplozije kada zvezda odbacuje svoju zvezdanu prašinu u svemir. Smatra se da su upravo ovim načinom nastali I drugi hemijski elementi u svemiru sem vodonika I helijuma.
  8. Crna rupa – Prostor-vreme su ovde jako zakrivljeni, zakoni fizike prestaju da važe. Gravitacija je toliko jaka da čak ni svetlost ne može pobeći, pa su tako i dobile svoje ime.
  9. Neutronska zvezda – Neutronska zvezda se sastoji samo iz neutrona. Prečnika je 20-30km pa ih je veoma teško uočiti. Jedna supena kašika (5ml) ove zvezde težila bi preko 5.5 * 10na12 kg, odnosno oko 900 puta masa velike piramide u Gizi, odnosno kao celokupni ljudski rod zgnječen u jednu kocku šećera.
Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Marko Vasic

Avatar photo
Dzedaj

SLIČNO

master rad

Kako odbraniti master rad

Odbrana diplomskog master rada predstavlja svečani čin za kandidata i značajni datum u njegovom životu. …

Jedan komentar

  1. Avatar photo
    Dragica Majstorovic

    Divno, mogla bih o zvezdama čitati svaku noć pred spavanje…

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *