Kako se definiše platni bilans

Svaka država tokom godine obavi brojne transakcije u razmeni sa drugim zemljama, tako da je neophodno da se sve te transakcije i klasifikuju. Platni bilans jedne zemlje se definiše kao sistematski pregled svih transakcija koje jedna zemlja obavlja sa drugim zemljama u toku jedne godine.
platni bilans

Kako se definiše platni bilans

  1. Platni bilans pokazuje tokove dobara, usluga i kapitala između posmatrane zemlje i ostatka sveta. Podaci platnog bilansa ukazuju na efekte međunarodne razmene sa inostranstvom. Na osnovu tih podataka dobijaju se informacije o bitnim ekonomskim pokazateljima zemlje, a na osnovu kojih se donose određene mere kao i promene u privrednom sistemu.
  2. Platni bilans se vodi po knjigovodstvenom principu, ima dugovne i potražne stavke.
  3. Ukoliko je zbir vrednosti izvoza robe i usluga, dohotka od investicija u inostranstvu manja od zbira uvoza roba i usluga, odliva dohotka po osnovu inostranih investicija, zemlja ima deficit platnog bilansa. U suprotnom slučaju ima suficit.
  4. Transakcije koje su obuhvaćene platnim bilansom mogu se podeliti na: tekuće transakcije i kapitalne transakcije.
  5. Tekuće transakcije obuhvataju sva plaćanja koja se tiču uvoza i izvoza dobara i usluga. Uvoz i izvoz zemlje predstavlja najveću stavku platnog bilansa. U poslednje vreme sve veći značaj imaju izvoz i uvoz usluga, na primer osiguranje, prevoz, finansijske i druge usluge.
  6. Kapitalne transakcije mogu biti dugoročne i kratkoročne.
  7. Dugoročne kapitalne transakcije podrazumevaju kupovinu i prodaju imovine sa periodom otplate dužim od godinu dana. Kao na primer strane direkte investicije, kupovina inostranih kompanija, osnivanje filijala u inostranstvu, uzimanje ili davaje zajmova.
  8. Kratkoročne kapitalne transakcije obuhvataju promet imovine sa periodom otplate kraćim od godinu dana, kao i transakcije na bankarskim računima.
  9. Platni bilans svake zemlje mora imati saldo nula, zato što je račun platnog bilansa zasnovan da principima dvojnog kniigovodstva. To znači da svaka dugovna stavka u platnom bilansu treba da bude pokrivena potražnom stavkom.
  10. Deficit ili suficit u bilansu povlači sa sobom promene u rezervama i službenoj imovini zemlje. U slučaju suficita zemlja akumulira neto devizne rezerve, a u slučaju deficita pokriva se iz deviznih rezervi ili pozajmicama iz inostranstva.
  11. Svaka zemlja teži ravnoteži bilansa tekućih transakcija, jer će na taj način uspostaviti ravnotežu u bilansu kapitalnih transakcija. To znači da zemlja treba da troši onoliko kolko proizvodi, da investira onoliko koliko je akumulirala, da koristi onoliko kredita koliko je odobrila mada je u praksi to veoma teško.
Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Ema Nikolic

SLIČNO

master rad

Kako odbraniti master rad

Odbrana diplomskog master rada predstavlja svečani čin za kandidata i značajni datum u njegovom životu. …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *