Kako definisati novac i njegove funkcije

Novac je roba kao i svaka druga roba, predstavlja proizvod ljudskog rada, a ima i svoju upotrebnu vrednost i vrednost. Međutim, novac ima i jednu specifičnost po kojoj se i razlikuje od ostalih roba, a to je da vrši ulogu univerzalnog ekvivalenta.
funkcije novca

Kako definisati novac i njegove funkcije

Uz pomoć novca, sve ostale robe postaju međusobno merljive to jest uz pomoć novca sve robe mogu biti kvalitativno jednake i kvantitativno uporedljive. Novac vrši sledeće funkcije:

1) novac kao mera vrednosti
2) novac kao prometno sredstvo
3) novac kao blago
4) novac kao sredstvo plaćanja i
5) svetski novac.

Funkcija novca kao mere vrednosti sastoji se u tome što novac pruža svoju upotrebnu vrednost za izražavanje vrednosti nekih drugih roba. Uz pomoć novca robe postaju međusobno merljive. Da bi se izrazila vrednost neke robe u novcu nije potrebno stvarno prisustvo novca, već novac tu funkciju može vršiti iako fizički nije prisutna određena količina novca. Tako na primer proizvođač cipela ne mora imati kod sebe 2-3000 rsd kako bi izjavio da je vrednost njegovih proizvedenih cipela tolika. Novac funkciju merila vrednosti ostvaruje preko merila cene. Merilo cene je tehnička mera preko koje novac vrši funkciju mere vrednosti. Na primer ako zlato ima funkciju novca onda jedan gram zlata kao jedinica mere vrednosti predstavlja merilo cene. Merilo cene pruža mogućnost da se vrednost robe izrazi u novcu. Vrednost robe izražena u novcu predstavlja cenu robe. Moneta je kovani novac čiji kvalitet, naziv, oblik i masu određuje država.

Novac kao prometno sredstvo vrši funkciju tako što se pojavljuje kao posrednik u razmeni. Pre pojave novca, razmenjivala se količina jedne robe za količinu neke druge robe tj vršila se trampa (R-R) odnosno roba za robu. Sa pojavom novca razmena se vrši po obrascu R-N-R gde se novac javlja kao posrednik u razmeni. Pretvaranje robnog oblika vrednosti u novčani i ponovno pretvaranje novčanog oblika u robni naziva se metarmofoza robe. Metamorfoza se sastoji iz dve faze – prva se odnosi na prodaju (R-N), a druga na kupovinu (N-R). Prodaja je mnogo teža faza od kupovine zato što je mnogo teže naći kupca za proizvedenu robu nego li kupiti robu ukoliko posedujemo određenu količinu novca. Za vršenje ove funkcije nužno je stvarno prisustvo novca. Za obavljanje ove funkcije novac se stalno nalazi u prometnoj oblasti. To stalno kretanje novca iz ruku jednog vlasnika u ruke drugog naziva se opticaj novca.

Novac koji se dobije za prodatu robu ne mora bitii odmah upotrebljan za kupovinu neke druge robe. Ako se novac povuče iz opticaja i čuva to jest gomila onda se može reći da se novac pretvara u blago. Pri vršenju ove funkcije novac mora biti stvarno prisutan. Postoji više razloga zbog kojih se razvila ova funkcija novca, a to su :

a) novac dobijen od prodate robe proizvođač u mnogim slučajevima čuva zbog ekonomske sigurnosti. To obično čini, da nabavi hranu i osnovne namirnice za slučaj rata, suše i tome slično.
b) novac se izdvaja u amortizacione fondove
c) novac se izdvaja u akumulacione fondove

Čuvanjem novca u banci, novac ne vrši ovu funkciju jer novac uložen u štednju kod banke nije povučen iz opticaja jer ga banka ne isključuje iz prometa.

Novac kao sredstvo plaćanja pojavljuje se kada se kupovina i plaćanje robe ne vrši istovremeno. Prodavac kupcu prodaje robu na kredit uz obavezu da je plati posle određenog roka, pa se zbog toga prodavac javlja kao poverilac, a kupac kao dužnik. U trenutku kupoprodaje novac vrši samo funkciju mere vrednosti, pa zbog toga i nije realno prisutan. Kada dođe vreme da se plati roba uzeta na kredit novac mora biti realno prisutan jer tada vrši ulogu sredstva plaćanja. Tako na primer poljoprivredni proizvođač uzme od prodavca đubrivo, seme na kredit, a kada proizvede robu i proda je isplaćuje prodavcu dug.

Svetski novac je funkcija koju novac vrši u međunarodnim ekonomskim odnosima na svetskom tržištu. Ulogu svetskog novca vrše plemeniti metali uglavnom zlato i zbog toga država mora imati izvesne količine zlata u svojim trezorima. Svetski novac vrši iste funkcije kao i novac u unutrašnjem prometu, ali najvažnija mu je funkcija sredstva plaćanja. U međunarodnom prometu isplate se ne vrše posle svake kupovine. Dugovanja i potraživanja između pojedinih zemalja obično se kompenziraju odnosno prebijaju, a zatim se razlike plaćaju u zlatu ili nekoj stranoj valuti. Zato je najvažnija funkcija svetskog novca funkcija sredstva plaćanja to jest da pokrije razlike između uvoza i izvoza. Plaćanje u savremenom međunarodnom robnom pormetu vrši se preko ovlašćenih nacionalnih banaka.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Mirjana Krstic

Jedan komentar

  1. Milutin Milutinović

    Najveća obmana koju su John Locke i Adam Smith u svojim delima o slobodnom tržištu i liberalnom kapitalizmu uneli, jeste ta da je NOVAC isto što i svaka druga ROBA. On to nije i ne može da bude, čak je i ekonomski krah društva doveden zbog te obmane. Novac je sredstvo bogataškog sloja kojim je lance za robove zamenio idejom da ti lance nešto vrede. Novac je čista fikcija što se lako može ustanoviti pogledom na to da onima koji ga imaju MNOGO on ne predstavlja apsolutno ništa.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *