Kako je nastao 8. mart

Dane koji prethode osmom martu obeležava prava euforija. Muškarci i žene, svi negde jure, trče u potrazi za poklonom koji će na Dan žena uručiti supruzi, majci, devojci, ljubavnici, drugarici, sestri, koleginici, rođaki. Parfimerije, prodavnice donjeg veša, cvećare, ulice – sve to vrvi od kupaca. Svi hitaju da uruče poklon voljenim osobama, da pokažu znak pažnje prema njima na ovaj praznik. Osmi mart postao je prilika da muškarci iskažu ljubav i poštovanje prema voljenim ženama. A da li ste se zapitali kako je sve počelo i kako je nastao Osmi mart? Pa ovako…
osmi mart

Kako je nastao 8. mart

Prvi put Dan žena obeležen je 28. februara 1909. godine u SAD deklaracijom koju je donela Socijalistička partija Amerike.

Ideja za obeležavanjem Međunarodnog dana žena rodila se početkom prošlog veka, kada je počela industrijalizacija i ekonomska ekspanzija, koje su pored napretka donele i dosta problema za radnike.
8. marta 1857. godine u Njujorku žene zaposlene u industriji tekstila i odeće prvi put su organizovale javni protest zbog loših uslova rada i niskih plata. Ovaj protest završio se neslavno (demonstrante je rasterala policija) ali dva meseca nakon toga žene su osnovale sindikat.

51 godinu kasnije, na isti dan, na istom mestu ponovo je došlo do štrajka žena, kada su radnice bile zatvorene u fabrici iz koje nisu mogle izaći, a zatim je izbio požar u kome je izgorelo 129 žena.

Sa osmomartovskim protestima nastavilo se i narednih godina, tako da su oni postali tradicija. 1908. godine 15.000 žena marširalo je ulicama Njujorka, zahtevajući pravo glasa, kraće radno vreme, bolje uslove rada i bolje plate.

Na predlog Klare Cetkin, koja je bila član nemačke socijalističke partije ustanovljen je Međunarodni dan žena. Zanimljiv je podatak da je za ovaj praznik prvobitno proglašen 19. a ne 8. mart, jer su tada žene Nemačke, Austrije, Švajcarske, Danske i Amerike zatražile pravo glasa.

Odluka o Međunarodnom danu žena doneta je 1910. godine u Kopenhagenu, gde je održana prva međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke internacionale.

Već sledeće godine Međunarodni dan žena obeležen je u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj i Danskoj. Demonstracije povodom dana žena u Rusiji predstavljale su početak ruske revolucije. Posle Oktobarske revolucije boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj ubedila je Vladimira Iliča Lenjina da 8. mart proglasi državnim praznikom. Od tada, tokom sovjstskog razdoblja ovaj praznik koristio se za obeležavanje „herojstva radnica“. Ovaj dan je bio podsetnik na njihovu dugogodišnju borbu u kojoj su najveći uspesi bili uvođenje osmočasovnog radnog vremena, izjednačavanje plata žena sa platama muškaraca, ali i uvođenje porodiljskog bolovanja i zaštita majki.

U vreme ekonomske krize između dva svetska rata u Nemačkoj se povećao broj abortusa, pa su Hitlerovi nacisti došavši na vlast zabranili Dan žena i umesto njega uveli Dan majki.

Međunarodni dan žena iskoristili su muškarci da izraze ljubav i poštovanje prema ženama, pa je ovaj praznik počeo da gubi svoju prvobitnu ideološku osnovu.

Na Zapadu se Međunarodni dan žena prestao obeležavati 30-ih godina prošlog veka, da bi ga feministkinje kasnije (60-ih godina) vratile na velika vrata.

1975. godina proglašena je za Međunarodnu godinu žene i tada su UN zvanično počele obeležavati ovaj praznik.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Zorica Mladenović

Avatar photo

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *