Šatrovački govor je zapravo žargon u srpskom, hrvatskom, bošnjačkom i crnogorskom jeziku. Karakterističan je za mlađu populaciju. Svaka generacija ima svoj šatrovački jezik koji vremenom nestaje ili pak, ostane zapamćen i upotrebljavan duže vreme.
Kako je nastao šatrovački jezik
U početku je šatrovački jezik predstavljao govor skitnica, lopova i prosjaka. Kasnije dobija širi smisao pa je on danas specifični jezik kojim govore ljudi određene društvene sredine ili profesije. Izrazi u njemu mogu se sastojati od dve ili više reči a mogu nastati i skraćivanjem reči. Svi ti različiti oblici šatrovačkog govora nastaju iz mnogih razloga i u raznim uslovima. Neki izrazi nastali su onomatopejom, pozajmljivanjem reči iz drugih jezika i sl. Studenti, na primer, imaju svoj „faks“, dok konobari viču “ Dve produžene“. Međutim ista reč ima različita značenja u zavisnosti od grupe u kojoj se koristi. „Krljanje“ u sportu znači grubu igru, kod mlađih generacija je sinonim za ljubljenje, dok je kod narkomana korišćena umesto davanja inekcije.
Ovaj jezik u nekim društvenim uslovima nastaje brže i lakše nego u drugim. Ponekad neka duhovita osoba izmisli novi izraz koji drugi ljudi ubrzo počnu da upotrebljavanju.
Često reči ili izrazi koji su nekad smatrani za šatrovačke vremenom bivaju prihvaćeni i uneti u rečnike, dok se drugi upotrebljavaju decenijama ali ipak ostaju sleng.