Ljudi kao prirodna i društvena bića imaju potrebu za različitim dobrima i uslugama. Zahvaljujući tome, oni mogu da funkcionišu u svojoj prirodnoj i društvenoj sredini. S obzirom da su svi ljudi različiti, samim tim i njihove potrebe su različite.
Kako se definišu ljudske potrebe
- Klasifikacija ljudskih potreba ide od egzistencionalnih gde spadaju potrebe za hranom, odećom i stanovanjem do raznovrsnih potreba kao što su potrebe za sigurnošću, za nezavisnošću, statusom itd.
- Obim i struktura ljudskih potreba je promenljiva kategorija, one menjaju svoj kvalitet i kvantitet pod uticajem različitih faktora. Na primer, tokom vremena dolazi do usavršavanja proizvodnje, do tehnoloških dostignuća tako da danas imamo potrebe koje pre desetak godina nisu ni postojale.
- Ljudske potrebe se mogu zadovoljiti trošenjem raznih dobara i usluga.
- Postoje dobra koja mogu zadovoljavati naše potrebe u neograničenim količinama, koliko god da ih trošili ona su nam i dalje na raspolaganju. Takav je slučaj sa vazduhom, sunčevom toplotom, svetlošću itd. Takva dobra nazivaju se slobodna dobra.
- S druge strane postoje i ograničena dobra. Takva dobra možemo posmatrati u apsolutnom i relativnom smislu. Kada bi ekonomski resursi bili neograničeni, uz pomoć tih resursa moglo bi se proizvesti beskonačno mnogo različitih dobara pa bi ljudske potrebe u potpunosti bile zadovoljene. Ali tada se ne bi postavljalo pitanje da li bismo mogli nešto proizvesti jeftinije uz niže troškove, da li je to dobro proizvedeno u dovoljnoj količini ili ne.
- Za proizvodnju nekog dobra koje će zadovoljiti naše potrebe potrebno je da se utroši određena količina ekonomskih resursa pod kojima se podrazumeva zemlja, rad i kapital. Međutim usled ograničenosti resursa ograničene su i proizvodne mogućnosti u jednoj privredi. Zato je potrebna njihovo racionalno raspoređivanje na osnovu odnosa troškova i koristi.