Ako ste nemarni, ne vodite računa o vrsti i količini hrane, kao i o rasporedu obroka u toku dana, nema leka kojim možete lečiti dijabetes. Svi dijabetičari se trebaju zdravo i pravilno hraniti, što nikako ne podrazumeva odricanja uz glad niti iscrpljivanje organizma strogim dijetama.
Kako ishranom kontrolisati dijabetes
- Kada osoba sazna da boluje od šećerne bolesti, često pribegava gladovanju, samo da ostane zdrava i da joj bude dobro.
- Dijabetičari najviše paze na ishranu kada bolest pokaže svoju ružniju stranu.
Kasnije dolazi do stabilizacije, pa se često ljudi opuštaju i zaboravljaju šta se sme, a šta ne sme jesti, sto je jako loše, jer dolazi do pogoršanja stanja i komplikacija. - Jako je pogrešno uverenje da se neke namirnice više nikada ne mogu konzumirati, dok se druge mogu jesti i piti u neograničenim količinama.
Zabluda je da se dijabetičarima prepisuju specijalne dijete. Ishrana dijabetičara je sastavljena od najzdravijih namirnica i na taj način se treba hraniti svako, dakle i najzdravije osobe. - Često se oboleli od ove bolesti žale na to kako je, u većim domovima, jako teško spremati hranu samo za jednog obolelog. Zapravo, to je najmanji problem, jer nikome neće skoditi zdrav način života. Uz malo truda, cela se porodica može hraniti u stilu dijabetičara. Na taj način se njima pruža ogromna podrška i sprečavaju se druge bolesti koje proizilaze iz nezdravih namirnica. Sprečićete pojavu kardiovaskularnih oboljenja, dijabeta, gojaznosti i na taj način zaštiti sebe od bolesti koju član Vaše porodice već ima.
- Dijabetičar mora voditi računa o količini pojedene hrane, o količini po obroku, kao i o rasporedu obroka. Dakle, mogu koristiti sve hranljive namirnice, ali u količini koja ne remeti normalne vrednosti šećera u krvi.
- Hranljive materije koje su organizmu potrebne: ugljeni hidrati, masti, proteini, voda, vitamini i minerali.
- Nepotrebne kalorije se unose zbog nepažnje, kada osoba ne vodi računa o količini i vrsti hrane. Višak kilograma, koji se na taj način stvara, otežava dobru regulaciju šećerne bolesti, pa je neophodno korigovati obroke.
- Treba imati najmanje 5 obroka u toku dana i to ujednačenih, odnosno ne praviti veliku razliku u količini pojedene hrane po obroku.
- Najveća greska se pravi kod konzumiranja belog hleba, jer se najčešće pojede veća količina, a dozvoljeno je najviše 250g dnevno. Jos jedna greška je i u konzumiranju kukuruznog, crnog i raženog hleba, jer oni nisu nisko kalorični, već samo poseduju dijetna vlakna, minerale i vitamine.
- Ugljene hidrate treba obezbediti iz voća i povrća i to uneti 60 posto dnevnog unosa hrane.
- Proteini treba da iznose najviše dvadeset posto dnevnog unosa hrane. Deci, trudnicama i tek obolelim treba povećati količinu dnevnog unosa belančevina.
- Masti treba da iznose najmanji posto dnevnog unosa hrane.
- Posle konzumiranja UH i proteina, posto koji ostaje dopunjava se mastima i to najbolje nezasićenim koje se nalaze u jezgrastom voću i ribi.
Vitamine treba konzumirati kao i potpuno zdrave osobe. - Raznovrsna ishrana će obezbediti dovoljnu količinu minerala, ali dodatno treba uneti magnezijum, cink i hrom.
- Što se povrća tiče, treba samo paziti na šargarepu, mladi grašak, pasulj, cveklu, crni luk, boraniju i bundevu, jer oni sadrže nešto više kalorija. Svo ostalo povrće je dozvoljeno u količinama koje vi sami sebi odredite, slobodni ste da sami odlučujete.
Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacijaSaveti
- Ritam i vreme konzumiranja hrane treba prilagoditi načinu života.
- Jedite belo meso i ribu bar dva puta nedeljno.
- Količinu voća koje dnevno možete pojesti nikada nemojte uneti u jednom obroku.
- Pazite se masti iz raznih keksova, pita, kolača...
Sada sam tek videla ovaj clanak, i priilicno je dobar. S tim sto se dijabeticarima preporucuje nesto veci unos svih vitamina (postoje tabletice vitamina bas tome namenjene). I imam neku informaciju da pasulj i boranija sadrze neke sastojke, mislim dijetna vlakna, koji poboljsavaju regulaciju secera u krvi. Naravno u umerenim kolicinama, sto vazi za gotovo sve namirnice. I nesto veci unos hroma se preporucuje.