Berza predstavlja organizovani prostor odnosno standardizovano tržište na kome se po strogo utvrdjenim pravilima (uzansama) obavlja trgovina standardizovanom robom. Postoji više podela berzi.
Kako se mogu kategorizovati berze
Berze se mogu podeliti sa stanovišta predmeta kojma se trguje na njoj, na:
1) robne
2) novčane
3) efektne
4) devizne.
Robne berze su visokostandardizovane tržišne institucije na kojima se trguje zamenljivom robom sa pozivom na standard, naziv i poreklo. Mogu biti specijalizovane i mešovite. Na mešovitim berzama se trguje različitim asortimanom roba. Najpoznatije robne berze su Njujorška trgovačka berza, Čikaška robna berza, Londonska berza metala, Londonska berza kukuruza i druge, a kod nas je najpoznatija produktna berza u Novom Sadu.
Novčane berze obuhvataju trgovinu novcem i kratkoročnim hartijama od vrednosti s tim što trgovina novcem obuhvata trgovinu isključivo žiralnim novcem, dok trgovina kratkoročnim hartijama od vrednosti obuhvata promet hartija od vrednosti koje emituje Centralna banka, ali i ostalih hartija od vrednosti koje Centralna banka proglasi takvim.
Na efektnim berzama se trguje akcijama, obveznicama i raznim sertifikatima. One predstavljaju tržište kapitala, a može se reći da se na njima vrši komisiona prodaja hartija od vrednosti.
Devizne berze, kao što i sam naziv kaže, obuhvataju trgovinu deviznim sredstvima. Devizni kurs predstavlja cenu devize, a utvrdjuje se na osnovu ponude i tražnje deviznih sredstava. Transakcije na ovim berzama uglavnom obavljaju dileri i brokeri.
Prema trgovačkom značaju koji imaju berze se mogu podeliti na:
1) medjunarodne,
2) regionalne i
3) nacionalne.
U zavisnosti od toga ko ih osniva berze mogu biti državne i privatne.