Kako se klasifikuju planovi u preduzeću

Osnovni zadatak funkcije planiranja u preduzeću jeste predviđanje i definisanje aktivnosti za određeni vremenski period unapred. Što se same podele planova tiče postoje razne klasifikacije od kojih će ovde biti istaknute najvažnije.
poslovi u preduzecu

Kako se klasifikuju planovi u preduzeću

Prema dužini vremenskog perioda na koji se odnose, planovi se dele na dugoročne, srednjeročne i kratkoročne.

Dugoročni planovi se obično odnose na period od deset i više godina. Predstavljaju sredstvo za ostvarivanje dugoročnih ciljeva preduzeća. Osnovni cilj ovih planova jeste da daju odgovor na pitanje kako će i koliko preduzeće da se razvija u budućnosti i na koji način će odgovoriti na predstojeće promene u okruženju. S obzirom na to da se odnose na dugi rok, orijentisani su na to da preduzeće odabere prava i isplativa područja delovanja. Ovi planovi predstavljaju osnovicu za izradu srednjeročnih i kratkoročnih planova.

Srednjoročni planovi su oni planovi koji se odnose na vremenski period najčešće od pet godina. Petogodišnji period se uzima kao najpogodniji jer je to vremenski period koji je dovoljno dug da se sagleda perspektiva rasta i razvoja preduzeća, a s druge strane na osnovu analize prošlosti, sadašnjosti i budućnosti može se razraditi akcija koja se treba preduzeti. Ovi planovi predstavljaju most između dugoročnih i kratkoročnih planova. Donose sa na osnovu dugoročnog plana poslovanja preduzeća, a predstavljaju osnovicu za izradu kratkoročnih planova. Ovim planovima se određuje obim proizvodnje i mogući asortiman, kao i neophodna ulaganja kako bi se planirana proizvodnja ostvarila u datom vremenskom periodu. Ovi planovi, kao i dugoročni imaju strategijski karakter.

Kratkoročni planovi se, po pravilu, donose za vremenski period od jedne godine. Kao sasvim logična konstatacija je da se ovi planovi izrađuju na osnovu srednjoročnih i moraju biti u skladu sa njima. Ovim planovima se utvrđuju zadaci za usmeravanje postojećeg poslovanja, sa postojećom tehonologijom i proizvodnim programom,kao i kapacitetima na postojećem tržištu. Ovim planovima se detaljno definišu asortiman, obim i mesečna dinamika proizvodnje. Naravno, istovremeno se utvrđuju i sredstva koja se moraju izdvojiti kako bi se plan ostvario. Aktivnosti predviđene kratkoročnim planovima se konkretizuju u radne zadatke pojedinca, grupe, kao i organizacione celine kroz izradu operativnog plana. Ovaj plan se obično pravi za vremenski period od mesec dana, ali u mnogome zavisi od aktivnosti kojom se preduzeće bavi.

Sledeća bitna klasifikacija planova je prema predmetu planiranja na:

  • planiranje procesa proizvodnje
  • planiranje rezultata
  • planiranje raspodele rezultata
  • planiranje razvoja preduzeća.

Kod planiranja procesa proizvodnje, planska služba, konkretizuje zadatke koji proizilaze iz već definisanih i utvrđenih ciljeva poslovanja preduzeća. Planiraju se neopohodni materijalni nematerijalni resursi neophodni za obavljanje procesa proizvodnje. Zatim se planiraju željeni rezultati, ali i neophodna ulaganja kako bi se ostvarili planirani ciljevi. Posebno se planira i raspodela rezultata poslovanja preduzeća kroz koju se izmiruju interesi različitih interesnih grupa u preduzeću i utvrđuju razvojne mogućnosti preduzeća.

Ono što je bitno za donošenje bilo kojih planova u preduzeću jeste da oni moraju biti u skladu sa dugoročnim ciljevima preduzeća koji se uvrđuju kroz planiranje razvoja preduzeća.

Planovi, pored toga što daju smernice za rad u preduzeću, služe i kao instrument kontrole rezultata. Upoređivanjem planiranih i ostvarenih rezultata, utvrđuje se da li je preduzeće ostvarilo željene rezultate i da li je poslovalo u skladu sa postavljenim ciljevima poslovanja. Ukoliko se utvrdi da postoje odstupanja, neopohodno je uvrditi korektivne mere kako bi se odstupanja uklonila.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Mirjana Krstic

SLIČNO

kvalifikovan elektronski sertifikat

Kako dobiti kvalifikovani elektronski sertifikat

Stupanjem na snagu Pravilnika o poreskoj prijavi za porez po odbitku („Sl. glasnik RS“, br. …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *