Kako platiti porez na internet zaradu iz inostranstva

Ovo pitanje je mnogima nejasno, a pogotovo „web preduzetnicima“ koji za raznorazne poslove preko interneta primaju uplate od firmi iz inostranstva, bilo u vidu čekova (Google Adsense itd.) ili direktnih uplata na devizne račune (razni Affiliate programi, firme ili čak uplate sa „elektronskih novčanika“ MoneyBookers, AlertPay itd.).

Kako platiti porez

Pošto sam na mnogim forumima čitao raznorazne komentare, rešio sam da sam istražim šta je zapravo istina i da li treba da se plate, i koliki su zapravo izdaci državi za naplaćeni rad koji obavimo preko interneta. Kada sam sakupio dovoljno informacija otišao sam u Poresku Upravu kako bih potvrdio sve činjenice i bio siguran da radim pravu stvar.

Zašto uopšte plaćati porez na internet zaradu

1. Postoji mnogo različitih odgovora i mišljenja na ovo pitanje. Načitao sam se svega i svačega, ali ono što je činjenica, za svaki obavljen posao za koji ste plaćeni uopšte, je potrebno platiti porez, jer sve ostalo predstavlja rad na crno. Ono što nas, „internet preduzetnike“, razlikuje od ostalih, jeste činjenica da za sve što zaradimo postoji trag. Ili dobijemo ček koji odnesemo u banku, koji se tamo proknjiži ili dobijemo direktnu uplatu na devizni račun, koja se opet proknjižava, pa čak i prijavljuje Narodnoj banci Srbije. Oni koji misle da ne plaćanjem poreza rade pametnu stvar, mislim da greše. Istina je da ceo aparat naše države ne funkcioniše najbolje i da poreznici muku muče sa nekim drugim problemima tj. nemaju vremena da se pozabave nama, ali kada se stvari u našoj zemlji dovedu u red (ko zna kada, ali doći će i to) svi će itekako biti u obavezi da za svaku primljenu uplatu plate porez. Moj savet svima je da ne čakaju taj dan, već da odmah promene svoje navike, jer ako i kad poreznici otkriju nešto što nije legalno, imaju sva prava da retroaktivno kazne i naplate.

2. Plaćanjem doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje obezbeđujete sebi određen prihod za budućnost, kada ostarite. Znam da će neko reći, pa nama je ceo penzioni sistem urušen, samo što se ne raspadne. Ali dani i godine prolaze, a sistem i dalje funkcioniše, penzioneri primaju penzije. Ja nisam spreman da toliko rizikujem i dočekam dan kada neću biti sposobodan da radim, a da nemam nikakve prihode.

3. Plaćanjem socijalnog osiguranja stičete pravo na zdravstvenu knjižicu i mogućnost lečenja u državnim bolnicima. Nikad se ne zna kada vam može zatrebati.

4. Društveno moralna odgovornost u našoj zemlji je jako niska. Svi znaju da pričaju kako pojedinačno treba da promenimo svoje navike i shvatanja. Ovo je upravo jedan od načina za tako nešto. Kada bi svi građani regulisali prvo svoje obaveze, a ne gledali u tuđe dvorišite, onda bi nam i svima zajedno bilo bolje.

Ono što isto znam jeste da mnogi izbegavaju plaćanje poreza zato što ne postoji dovoljno informacija na tu temu, niti imaju uvek kome da se obrate. Zato i pišem ovo uputstvo, kako bih pokušao da iole opismenim internet zajednicu na tu temu. Na prvi pogled će vam se dole napisano upustvo učiniti komplikovano i dugačko, ali verujte, kada jednom odradite celu stvar, posle će sve ići dosta brzo.

Primanje uplate iz inostranstva

  1. Uplatom iz inostranstva se smatra bilo koja uplata u deviznoj valuti na vaš račun ili proknjižavanje kompanijskog čeka. Uplatu ste mogli primiti iz bilo kog razloga od pravnog lica iz inostranstva, ili za programiranje ili bilo koji drugi vid rada, usluga i promocije.
  2. Pošto vam novac uplaćuje pravno lice koje nije registrovano u našoj državi, obveznik plaćanja poreza i doprinosa pred našom državom je primalac novčanih sredstava tj. vi.
  3. Postoje dva slučaja primanja novca, a to je kada ga primate kao fizičko lice (pojedinac) ili pravno lice (firma), s tim što drugi slučaj ima i pod varijantu kada se radi o preduzetniku. Ja ću se u ovom članku više pozabaviti ovim prvi slučajem, jer ja spadam u njega, pa ako ko ima nešto da doda za drugi slučaj, neka to slobodno uradi u komentarima.
  4. Ugovor. Ovde već dolazi do prvog malog problema. U razgovoru sa poreskim službenikom, saznao sam da za bilo koji posao koji se obavlja mora postajati ugovor (logično, zar ne?) i da ga moramo imati u dokumentaciji za svaki slučaj. Ugovor predstavlja pismeni dokaz o detaljima radnog odnosa firme i radnika. Ali kako mi da tražimo Google-u ili nekoj drugoj firmi u Americi ovakav ugovor? Dosta sam se raspitivao oko ovoga, pa čak i pisao Google-u i firmama sa kojima sarađujem ali su svi sa čuđenjem odgovorali da nemaju pojma o čemu se radi. Upućivali su me na svoje Uslove koriščenja (Terms and Conditions ili Terms of Service). Zapravo, na svakom iole ozbiljnom sajtu moraju postajati ovi „Terms-i“ koji i predstavljaju ugovor u svetu gde postoji zakon o internet poslovanju. Tako da nam je na kraju ostalo jedino da odštampamo postojeće „ugovore“ sa sajtova i njih čuvamo u dokumentaciji. To sam i ja uradio. Evo linka do ugovora koji Google ima za svoj Adsense program zarade. Obratite pažnju da postoji i srpska verzija, i nju treba odštampati.
    Dodatak: Upravo sam pročitao novi zakon o elektronskoj trgovini,  kojim su uredjena pravila sklapanja ugovora elektronskim putem, čime je potvrđeno da nam je za ugovor dovoljan i elektronski dokument (Terms and Conditions), koji spominjen u prethodnom paragrafu.

Fizičko lice – devizni priliv na račun i čekovi

  1. Devizni priliv, uplata na račun. Ukoliko ste uplatu primili preko deviznog računa, banka će vas obavestiti o tome i u zavisnosti od banke do banke, će vam ili tražiti da potpišete prijem uplate ili tražiti neku vrstu dokaza o uplati (po kojim osnovama je primate i od koga). Meni se lično desilo da mi banka pored izveštaja o uplati od strane pošiljaoca traži i ugovor o detaljima posla između firme za koju radim i mene. Opet taj ugovor!? Iz banke su mi rekli da je on neophodan zato što i oni po zakonu moraju nekako da pravdaju deviznu uplatu. Odštampao sam i za njih jednu verziju „Terms and Conditions“ dokumenta sa sajta firme. To je bilo dovoljno.
  2. Čekovi. Ukoliko ste uplatu primili preko čekova (u bankama ih popularno zovu „kompanijski“), potrebno je da ček odnesete u banku, i u zavisnosti od banke do banke, iznos će vam biti proknjižen na račun odmah ili nakon 4-5 nedelja. Ovo čekanje je nažalost uglavnom svuda obaveza, negde zbog količine novca koja se prima, a negde zbog toga što čekovi zapravo nemaju faktičku vrednost, sve dok se ne naplate i stručno se zovu gotovinskim ekvivalentima.
  3. Nakon proknjižene uplate, po Zakonu o porezu na dohodak građana ste dužni sledeće, ako ste rezident Republike Srbije: (obratite pažnju da državljanin i rezident nije ista stvar, to jest neko se smatra rezidentom određene drzave, ako u fiskalnoj godini ima prijavljen legalni boravak u datoj državi duže od 183 dana):
    • Da u roku od 8 30 dana ispostavite Poreskoj upravi na opštini u kojoj imate prijavljeno boravište u Republici Srbiji, PP OPO obrazac u dva primerka za pristiglu deviznu uplatu. Uz navedeni obrazac treba da se priloži i izvod iz banke iz koga se vidi o koliko se uplaćenoj cifri radi, kao i datum kada su novčana sredstva proknjižena na račun. Poreska uprava će tom prilikom overiti obrazac (pečatom i kodom), jedan primerak zadržati za sebe, a drugi vratiti vama, koji ste dužni da ga čuvate u svojoj dokumentaciji sledećih deset fiskalnih godina kako je propisano zakonskim propisima o čuvanju finansijske dokumentacije.
    • Prihod se preko PP OPO obrasca može prijaviti kao:
      1. Prihod od autorskog honorara. Ovakav prihod se najčešće prijavljuje kada su u pitanju plaćanja po osnovu programiranja/proizvodnje kompjuterskih programa, jer se radi o pružanju intelektualnih usluga (kod programa je zaštićen propisima i zaštiti autorskih prava). Jedini parametar koji morate da ispunjavate u ovom slučaju jeste da morate da posedujete VI ili viši stepen stručne spreme. tj. da imate završenu najmanje Višu tj. Visoku školu.
      2. Prihod od ugovora o delu. Svi ostali prijavljuju uplatu kao ugovor o delu koji ima nešto nepovoljnije koeficijente za određivanje osnovice za obračun poreza i doprinosa.
    • Ukoliko ste uplatu primili kao fizičko lice, a zaposleni ste u Republici Srbiji kod nekog poslodavca onda ste u obavezi da u slučaju autorskog honorara platite:
      a. porez od 20% na osnovicu umanjenu za normirane troškove od 43%(po novom zakonu, normirani troskovi su sada 20%)  20% za navedenu vrstu posla
      b. doprinos za PIO od 22% na osnovicu umanjenu za normirane troškove od 43% 20% za navedenu vrstu posla
      Ovom slučaju kada odbijete troškove vaš NETO će biti jednak BRUTO * 0,7606.
    • U slučaju ugovora o delu plaćate:
      1. porez od 20% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troskova
      2. doprinos za PIO od 22% na osnovicu umanjenu za 20% normiranih troskova
      Tako da će vam u ovom slučaju izdaci biti nešto veći, NETO = Bruto * 0,664
    • U slučaju da ste nezaposlen, pored poreza i doprinosa za PIO, potrebno je da platite i doprinos za zdravstveno osiguranje od 12,3% na osnovicu za obavezno socijalno osiguranje. Ovim ćete steći pravo i na zdravstvenu knjižicu tj. lečenje u sistemu zdravstvenih ustanova koje se finansiraju iz fonda RZZO (Republički zavod za zdravstveno osiguranje).
  4. Porez i doprinos se uplaćuju na odgovarajuce račune javnih prihoda, sa odgovarajućim pozivima na broj. O ovome nešto kasnije.
  5. Porez se još može umanjiti za porez koji je isplatilac (firma iz inostranstva) na datu isplatu platila svojoj državi, ali vam moraju poslati potvrdu koliko su tačno platili poreza u svojoj državi za vas, overenu svojim pečatom i potpisanu sa njihove strane. U prevodu, zaboravite na ovaj korak :).
  6. Kada Vam Poreska uprava izvrši overu PP OPO obrasca i dobijete svoj overen primerak, potrebno je da popunite i M-UN obrazac u dva primerka, koji se uz prateću dokumentaciju, overen PP OPO obrazac i dokaz o uplati PIO doprinosa predaje u filijalu PIO fonda kojoj pripadate kako bi Vam proknjižili uplatu doprinosa za penzijsko osiguranje, koja će Vam trebati jednog dana kada budete tražili penziju. O ovome nešto kasnije.
  7. Prihod koji prijavljujete ulazi u godišnju osnovicu za obračun godišnjeg poreza na dohodak građana, pa ako pređete propisanu granicu, dužni ste da podnesete i godišnji PPDG-5 obrazac. Radi se o granici od oko 1.500.000,00 RSD (15000 evra) zarađenih u toku godine. Ako ste toliko zaradili onda izvolite i platite nekog knjigovođu da vam sve to odradi ;). Šalim se, gledaću da u nekom drugom članku i to objasnim. Zato pratite kakopediju :-).
  8. I to je to, izvolite snađite se sami. Šalim se, znam da vam verovatno ovo sve deluje komplikovano i da ne znate šta ćete sa svim onim procentima, BRUTO i NETO iznosima, PP OPO i M-UN obrascima, na koje tačno račune treba da se uplati itd… Zato ću vam u konkretnom primeru objasniti korak po korak kako do dođete do cifara koje treba da platite državi.

Primer

  1. Ako pretpostavimo da ste zaposleni i imate dovoljan stepen stručne spreme za vršenje autorskog dela, a prodali ste svoje autorsko delo (programski kod, dizajn i slično) računica je sledeća:
  2. Uzećemo primer da vam je stigao ček od neke firme na iznos od 100 USD. Ček ćete odneti u banku i sačekati da se proknjiži na vaš devizni račun. Obavezno tražite od bankara da vam odštampa izvod za dan kada vam je iznos proknjižen na račun.
  3. Na dan knjiženja zabeležite koliki je bio kurs valute, i to zvanični srednji kurs Narodne Banke Srbije.
  4. Ako pretpostavimo da je odnos dinara i valute bio 100 RSD/valuta, zbog lakše računice, tako zaključujemo da je dinarska protivrednost proknjiženog čeka jednaka 10.000,00 RSD i to prestavlja početni podatak za popunjavanje PP OPO obrasca
  5. Ovde skinite prazan PP OPO obrazac i odštampajte, a ovde primer popunjenog obrasca za ovaj slučaj.
  6. U zaglavlju PP OPO obrasca osim svojih generalija (ime, prezime, adresa, JMBG), popunjavate i sledeće:
    • Datum knjiženja naplate čeka na Vaš devizni račun
    • Vrsta ostvarenog prihoda: zaokružite redni broj 2. – prihod od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine
    • Prihod je isplaćen: zaokružite redni broj 1. – isplatom na račun u banci (upišite naziv vaše banke i broj vašeg računa)
    • U tabeli popunjavate sledeće: 1. Ostvareni prihod, u kolonu iznos upišite: 10.000
    • 3. Ostvareni prihod koji se oporezuje, u kolonu iznos upišite: 10.000
    • 4.1. Normirani troskovi (3 x 43% 20%): 10.000,00 RSD * 43% 20% = 4.300,00 2.000,00 RSD. U kolonu iznos upišite: 2.000
    • 5. Oporezivi prihod – poreska osnovica: 10.000,00 RSD – 4.300,00 2.000,00 RSD = 5.700,00 8.000,00 RSD. U kolonu iznos upišite 5.700  8.000
    • 6. Obračunati porez na dohodak građana (5 x 20%): 5.700,00 8.000,00 RSD * 20% = 1.600,00 RSD. U kolonu iznos upišite 1.140 1.600, a u kolonu Uplatni račun javnih prihoda odgovarajaći broj računa (objašnjenje je dole). Ovo je cifra koju plaćate Poreskoj upravi kao porez na zaradu.
    • 8. Uplaćen porez na dohodak građana, u kolonu iznos upišite: 1.140 1.600
    • 9. Osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, u kolonu iznos upišite: 5.700  8.000
    • 10.1. Doprinos za PIO: 5.700,00 8.000,00 RSD * 22% = 1.254,00  1.760,00 RSD, u kolonu iznos upišite 1.254 1.760, a u kolonu Uplatni račun javnih prihoda odgovarajaći broj računa (objašnjenje je dole). Ovo je cifra koju plaćate Upravi Javnih Prihoda za penziono i invalidsko osiguranje.
    • 10.2. Doprinos za zdravstveno osiguranje (Ovo popunjavate i plaćate samo ako NISTE ZAPOSLENI): 5.700,00 8.000,00 RSD * 12,3% = 701 984 RSD, u kolonu iznos upišite 701 984, a u kolonu Uplatni račun javnih prihoda odgovarajaći broj računa (objašnjenje je dole). Ovo je cifra koju plaćate Upravi Javnih prohoda za zdravstveno osiguranje, još jednom, samo ako niste zaposleni.
  7. Voila, kada svedete crtu na kraju vam ostane:
    10.000,00 RSD(bruto) – 1.140,00 1.600,00 RSD(porez) – 1.254,00 1.760,00 RSD(PIO) = 7.606,00 6.640,00 RSD (NETO).
    Izraženo u procentima Neto = 76,06% 66,40% Bruta, to jest državi ode 23,94% 33,60% ili četvrtina trećina vašeg prihoda. A ako niste zaposleni onda oduzmite još onih 701 984 RSD za zdravstveno osiguranje.
  8. Ovaj primer važi za uplatu iz USA, pošto sa njom Republika Srbija nema sporazum o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, niti sporazum o socijalnom osiguranju. Za Kanadu je malo drugačije pošto Republika Srbija to jest bivše države, čija je ista naslednica sa njom imaju neke sporazume, koji se još uvek primenjuju. Za ovo stvarno nemam tačnu informaciju, pa se najbolje raspitajte kod nekog ako vam plaća firma iz Kanade.
  9. Petljanciji nikad kraja, jer nam je ostala i priča oko uplatnih računa, odnosno kako treba da popunite uplatnicu i konačno uplatite državi ono što je njeno. Pogledajte na momenat koliko samo uplatnih računa naša država ima. Ludilo, zar ne? E pa, ja ću iz tog kilometra računa izdvojiti one prave koji nama trebaju:

    Objašnjenje: Prvi par računa je za zaposlene (trebaće vam 2 uplatnice), drugi par je za one koji imaju svoju radnju ali iz samostalnih delatnosti (isto 2 uplatnice) i treći niz računa je za nezaposlene (ima jedan račun više za zdravstveno pa treba 3 uplatnice).
  10. Što se tiče iznosa koji upisujete na uplatnici, njih ste već izračunali u PP OPO obrascu. Ali ukoliko i dalje imate problem sa izračunavanjem i popunjavanjem obrasca onda odahnite jer sam spremio rešenje u vidu šablona koji će automatski uraditi izračunavanje i prikazati kako treba da popunite tabelu iz obrasca. Ovde je šablon za one koji prihod prijavljuju kao autorsko pravo, a ovde za one koji ga prijavljaju kao ugovor o delu. Potrebno je samo da u odgovarajuće polje dokumenta upišete iznos koji ste primili kao uplatnu na svoj račun u dinarskoj protivvrednosti na dan proknjiženja po srednjem kursu NBS.
  11. Pošto sada znate na koje račune i koliko treba da uplatite za sve izdatke, ostalo je još samo da odredite i poziv na broj koji ćete upisati na uplatnici ispod broja računa na koji uplaćujete. Poziv na broj se mora upisati kako bi vaša uplata bila pravlilno proknjižena pod vašim podacima i u odgovarajućoj opštini. Verovali ili ne, i za to postoji formula. Otvorite kalkulator za izračunavanje kontrolnog broja i u njemu upišite:
    Opština – odaberite opštinu sedišta poslodavca vaše firme ukoliko ste zaposlen i opštinu na kojoj živite ukoliko računate poziv na broj za plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje ukoliko ste nezaposlen.
    JMBG – Čekirajte opciju JMBG, pošto vam ne treba izračunavanje za firmu (PIB) već fizičko lice
    Broj (PIB) – u ovo polje upišite svoj jedinstveni matični broj građana (13 cifara)
    Kliknite na dugme „Obračunaj 97“. Sa desne strane će vam se pojaviti kompletan poziv na broj koji treba da upišete na uplatnicu prilikom uplate. Ne zaboravite da na uplatnici upišete i model 97 u polje koje prethodi pozivu na broj. Poziv na broj će vam izgledati otprilike ovako „56 021 vaš matični broj“ (pri čemu je 56 021 promenljivo u zavisnosti od opštine za koju vršite izračunavanje). Na kraju izvršite uplate.
  12. A evo i konačnih primera kako treba popuniti uplatnice:
    a. ako ste zaposleni
    b. ako obavljate samostalnu delatnost
    c. ako ste nezaposlen 
  13. Verovali ili ne, ostala su nam još dva koraka. Prvi je nešto lakši, a to je da odnesete popunjen PP OPO obrazac u dva primerka u Poresku upravu, a drugi je da ispunite M-UN obrazac u dva primerka i predate u obližnji RFPIO. Evo i uputstva za popunjavanje ovog dokumenta:
    • Ovde skinite prazan M-UN obrazac, a ovde primer popunjenog.
    • U ovom slučaju neću mnogo objašnjavati kako se on popunjava jer će vam na osnovu primera koji sam postavio biti sve skroz jasno. Svakako ćete morati da odete u lokalnu RFPIO ispostavu kako bi vam oni rekli koje tačno brojeve treba da upišete kako biste završili popunjavanje svoje verzije obrasca jer se brojevi razlikuju od filijale do filijale. Kada odete u RFPIO samo tražite šalter za predaju M-UN obrazaca i ne zaboravite da sa sobom ponesete na uvid overen PP-OPO obrazac, kao i dokaz o uplati doprinosa i poreza (uplatnice).
  14. Obzirom da sam ja zaposlen i da je za mene već uplaćeno zdravstveno osiguranje na osnovu drugog posla koji obavljam, ja nisam u obavezi da platim još jednom ovaj izdatak i na uplate koje primam iz inostranstva. Zato i ovaj korak nisam ispitao detaljnije i ne mogu vam mnogo reći o tome. Mogu jedino, da vas, koji ste nezposleni, posavetujem da nakon uplate i predaje PP-OPO obrasca odete u lokalnu ispostavu za socijalno i zdravstveno osiguranje i pitate ih da vam objasne šta je potrebno da uradite kako bi i oni evidentirali vašu uplatu i pokrenuli postupak za vaše zdravstveno osiguranje čime ćete steći pravo na zdravstvenu knjižicu za lečenje u državnim ustanovama.
  15. To je to. Nema više. Ispunili ste sve svoje obaveze prema državi i možete mirno da spavate. Sva dokumenta (ugovor, izvod iz banke, uplatnice, overene PP OPO i M-UN obrasce) koja su vam ostala obavezno čuvajte, nikad se ne zna da li će vam i kada zatrebati. Ukoliko vam neki korak iz uputstva nije jasan, pitajte u komentaru.

Pravno lice – firma ili preduzetnik

Oko primanja uplate iz inostranstva kao pravno lice, takođe nisam mnogo stručan da dam detaljna uputstva jer nisam imao iskustva na tom polju, ali ukratko ovo je procedura. Za više detalja savetujem vas da se konsultujete sa svojim knjigovođom ili odgovarajućom agencijom.

  1. Ukoliko imate firmu, od svoje banke ćete dobiti obaveštenje o pristiglom novcu iz inostranstva, na koje morate odgovoriti da li prihvatate ili ne.
  2. Za pristiglu uplatu od firme iz inostranstva pravno lice je dužno da izda račun ili ga je izdalo pre uplate, pa su joj platili po istom. Račun mora sadržati sve elemente propisane zakonom, makar ga nikad fizički ne dostavilo uplatiocu u inostranstvu.
  3. Račun koji ste napravili ili izdali, dužni ste da prijavite Deviznom inspektoratu Ministarstva finansija u roku od 30 dana od dana izdavanja računa, bilo poštom bilo elektronski (putem e-maila). Ukoliko dostavljate poštom morate prvo popuniti i overiti obrazac, pa im to predati kovertirano na pisarnicu Vlade (Nemanjina 22-26 glavni ulaz).
  4. Navedeni račun ste dužni da proknjižite u svojim knjigama po srednjem kursu dinara u odnosu na navedenu valutu na dan izdavanja računa.
    • Firme i preduzetnici koji vode knjige po dvojnom knjigovodstvu, predaju svom racunovođi pa to on uradi za njih
    • Preduzetnici koji vode firme po prostom knjigovodstvu i preduzetnici koji paušalno plaćaju porez, uknjiže/zavedu isti u svoju knjigu prihoda za datu fiskalnu godinu
  5. Navedeni račun povećava aktivu za datu fiskalnu godinu tako da uvećava osnovicu za obračun poreza na dobit od 10% za datu fiskalnu godinu.
  6. Novac isplaćujete sebi preko plate / autorskog honorara / ugovora o delu / troškova poslovanja firme / podizanja međudividende / podizanja dividende u slučaju firme sa pripadajućim porezima i doprinosima u zavisnosti od vrste isplate.
  7. U slucaju preduzetnika, kao podizanja zarade osnivača ili troškova poslovanja / ličnih troskova osnivaca.
  8. Procedura se takođe još dodatno komplikuje, ako prihod potiče iz neke od država sa kojom Republika Srbija ima potpisane sporazum/sporazume o izbegavanju dvostrukog oporezivanja.

Auu, konačno stigosmo do kraja. Iskreno, nisam očekivao da će biti potrebno ovoliko uputstvo za plaćanje poreza na internet zaradu. Sada mi je jasno zašto ljudi teško dolaze do ovakvih informacija i zašto izbegavaju plaćanje poreza. Pa za ovakvo nešto je potrebno pohađati kurs ili angažovati agenciju da sprovede. Razumeću ako vam nešto nije jasno, pa slobodno postavljajte pitanja u komentarima. Srećno.

Na kraju, ograđujem se od bilo kakve odgovornosti za uputstvo koje sam napisao. Napisao sam ga iz ličnog iskustva, jer sam obišao i informisao se kod svih zvaničnih institucija u zemlji. Ali bez obzira na to, da biste bili sigurni, možda je bolje da se i vi još jednom raspitate kod poreznika u svojoj Poreskoj upravi. Nikad se ne zna da li će još nešto da izmisle :). U svakom slučaju napišite svoje iskustvo u komentaru.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Saveti

Upozorenja

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Kakopedija

Avatar photo
Kreator sajta kakopedija.com. Sajt sam pokrenuo u želji da napravim portal na kome će posetioci moći da podele svoje znanje, savete i iskustvo i tako pomognu drugima.

SLIČNO

Kako zaraditi na ClickBank

ClickBank predstavlja jedan od najboljih sajtova čiji se način plaćanja svodi na to da kad …

54 komentari

  1. Ok sve je to lepo sto si napisao, a jel mene neko pita tu koliko sam ja para ulozio da napravim recimo neki sajt koji recimo monetizujem adsensom? Znaci evo ja sam primio skoro svoj prvi cek od 100 eura a ulozio sam 200 eura(za clanke, platio temu, platio SEO usluge), i sad ja treba da placam porez na to sto sam u minusu 100 eura? Jel postoji neka fora za ovo, jer nije u redu da se ovako oporezuje.

  2. Inace hvala na iscrnom objasnjenju. Veoma informativno za one koji se odluce na ovaj korak.

  3. Avatar photo

    Troskovi se ne priznaju kada primas uplatu kao fizicko lice, koliko ja znam. Troskovi mogu da se odbijaju tek kada se otvori firma, i u tom slucaju se i cekovi mogu primati pod imenom firme.

  4. Pre svega hvala na ovoliko korisnih informacija. Konacno je sve malo jasnije, mada sam zaprepascen birokratskom gnjavazom koju cu morati da resavam, iako sam svasta ocekivao od ove raspale kvazi uredjene drzave sa retardiranim komunistickim sistemom i propisima iz 1960. godine. Sve u svemu, ode gotovo trecina onoga sto je zaradjeno i bar 5 radnih dana za sve peripetije od od momenta kada pare legnu do izlaska iz zadnje kancelarije nekog cate. Ali „c’est la vie“, ako je za utehu imacu radni staz, zdravstveno…

    Jos jednom sve pohvale za autora, samo nastavite u istom stilu, u nekom od sledecih tekstova ako mozete analizirajte moguce opcije poslovanja i njihovu isplativost – fizicko lice (tj. ovaj slucaj), preduzetnik, preduzece, pausalac, PDV obveznik… tj. mogucnost da sto veci deo kolaca ostane nama koji zaradjujemo u inostranstvu preko neta.

    Pozdrav

  5. Avatar photo

    Ovo je definitivno jedan od korisnijih tekstova (ako ne i najkorisniji) koji sam procitala u poslednje vreme…
    Bookmarkovala sam!

  6. Kako ste dosli do cifre 43% za normirane troskove ? Zar nisu normirani troskovi 60%, 50% i 40% ?

    • Avatar photo

      Normirani troškovi za autorska dela po novom zakonu su 50% (I grupa), 43% (II grupa) i 34%(III grupa poslova). Stručna dela koja spadaju u II grupu poslova su ono zašta bi mi trebalo da se oporezujmo.
      Kao što sam napisao, da biste mogli da računate porez kao prihod od autorskih dela kao stručno delo, potrebno je da za to imate makar završenu višu školu ili fakultet iz oblasti u kojoj ostvarujete zaradu.

  7. Hvala

    Jos jedno pitanje samo. Nije mi jasno kako funkcionise pio i kako ce se to meni racunati. Ja ne primam redovnu platu, vec imam povremene uplate u zavisnosti od posla. Te uplate mogu biti od 2 do 5 puta godisnje. Kako ce meni ici staz , kako ce se to racunati ?

    • Avatar photo

      Iskreno, za to nisam ni ja baš najsigurniji. Ali verujem da se za ovakav vid prihoda ne može nikako računati staž jer ne postoji ugovor o radu u kom se definiše trajanje obavljenih poslova.
      Tako da u vašem slučaju, kada ste nezaposleni, penzija dolazi u obzir samo kao starosna i ona bi se normalno obracunavala na osnovu uplaćenih doprinosa za te uplate sto ste primali.

  8. Jedan o korisnijih članaka na kako?ediji, svaka čast.

    Imam samo jedno pitanje. Da li se ova procedura može primeniti i na uplate iz Srbije?

    Pošto je sve isto, samo je na početku uplata na dinarski račun u banci.

  9. Pozdrav,

    radim vec dve-tri godine kao affiliate webmaster i primao sam neke uplate putem cekova. Zelim da pocnem da placam porez na osnovu saznanja koje sam ovde pronasao, i da krenem legalno u celu pricu. Da li ce oni retroaktivno da me proveravaju i da mi obracunaju dosadasnji porez + kamate + kaznu za dosadasnje neplacanje? Pozdrav!

    • Avatar photo

      Poreznici imaju pravo da retroaktivno obracunaju porez i naplate kamatu. Ali samo ako uspeju da saznaju da ste i ranije primali slicne uplate, sto je veoma tesko u ovom periodu, ako im vi to sami ne kazete, jer sistem jos uvek nije tako uredjen da imaju sve transakcije na radaru.

      Zato je i bolje da se sto pre krene sa placanjem obaveza kako situacija ne bi bila gora u trenutku kada i ako otkriju da bas nista nije placeno.

      • Da li da prvo izvršim uplatu u banci, pa tek onda nosim PPOPO u poresku sa uplatnicama, ili prvo idem u poresku, pa kad mi provere i overe iznose sa obrasca da idem u banku radi uplate?

        Isto pitanje i za M-UN?

        Hvala!

        • Avatar photo

          Prvo izvrsite uplate, pa tek onda idite u Poresku i na kraju u RFPIO.

          U Poreskoj vam nece traziti dokaz o uplati (samo predate fotokopiju dokaza o primljenom novcu i dva PP OPO obrasca od kojih ce vam vratiti jedan overen).

          U RFPIO pored dva M-UN obrasca koji predajete, mora da date na uvid uplatnice i overen PP OPO obrazac(koji ce opet i oni da vam overe). Takodje ce vam vratiti jedan overen primerak M-UN obrasca.

  10. Pozdrav,

    Dosta sam istrazivao na ovu temu i dosao do moguceg resenja za umanjenje placanja poreza na AdSense zaradu, pa da ga podelim sa vama. Naime, poznato je da se na primanja po osnovu rada obavezno placaju i porez i doprinosi, a na primanja po osnovu vlasništva ne placaju doprinosi vec samo porez. Sada ako se prihodi od AdSensa mogu podvesti pod prihode od vlasnistva nad sajtom koji se izdaje za reklamiranje, odnosno prihode na osnovu hostovane reklame na svom sajtu (sto je u ostalom i najpreciznije objasnjenje AdSense sistema neukim poreznicima), u tom slucaju bi bilo moguce da se izbegne placanje doprinosa jer se ne vrsi nikakav rad, vec se prihodi ostvaruju na osnovu vlasnistva. Koje je Vase misljenje o ovome?

    • Avatar photo

      Priznajem, jako zanimljiv predlog za resenje problema. Bilo bi odlicno ako biste vi ili neko drugi mogli da istrazite jos detaljnije tu mogucnost i raspitate se da li je zaista moguca, kao i kakva bi u tom slucaju bila pravna procedura?

  11. Svaka cast autoru za napisan tekst!

  12. Izuzetno dobar clanak sa ekstra informacijama, koje ce mi najverovatnije uskoro trebati. Sve pohvale autoru.

  13. Stvarno svaka cast za autora!

    Da li se sve gore navedeno odnosi i za uplate fizickim licima od stranih sajtova igara na srecu?

    • Avatar photo

      Moglo bi da se odnosi samo ako ste zaradu ostvarili od partnerskih (affiliate) programa za zaradu. U suprotnom (mislim na direktno osvajanje nagrade putem igara na srecu) mislim da ne moze na isti nacin da se tretira.

      • Pozdrav @Kakopedija zanima me sledeće ako možeš neku inf. da mi daš!

        npr. imam svoj sajt, i živim u BiH i sada hoću da idem u drugu državu tj. Hrvatsku i da nudim ljudima reklamu da stavim na svoj sajt (bukvalno da idem od vrata do vrata) i kažem im svoju cenu, i ljudi pristanu. Nisam nigde zaposlen znači samo imam sajt, kako ću ja tj. da li ja smem tako od ljudi da uzimam novac na ruke, da li postoji opcija kako ja da dobijem neku potvrdu od Hrvatske da mogu to da radim i na koji način da im platim porez? Ako znaš nešto o ovome slično ili neki savte možda da drugačije nešto radim, uputi me?

        Hvala

  14. Sve pohvale autoru, sjajno objasnjeno!
    Imam jedno pitanje, vrlo me muci i nadam se da cu dobiti odgovor.

    Dakle u protekloj godini sam prvi put primao novac od usluge graf. dizajna. Uplate su bile u razlicitim valutama, i razlicitim intervalima (ukupno 7 puta za 11 meseci) sto ce reci nije konstantna stalna ulata kao plata.
    1) ne zelim da budem zdravstveno osiguran, lecicu se privatno.
    2) ne zelim penziju, jednostavno ne zelim, sam cu se izdrzavati kad budem mator (a i za koju godinu odlazim iz zemlje).
    3) suma koju sam primio prelazi preko one granice za tri prosecne plate.

    Moje pitanje je: Da li je dovoljno samo da platim tih 10% na dohodak koji prelazi tri plate i da budem miran sto se tice poreske?

    Hvala puno unapred!

    • Avatar photo

      @LeDush. Mislim da to nije moguće. Ako ste čitali moje uputstvo, nigde nije spomenut porez od 10%. On je u slučaju pružanja informatičkih usluga kao autorsko delo 20%. Sa druge strane zakon kaže da kada se prijavljuje porez mora da se plati i penziono i zdravstveno osiguranje.
      Naravno opet napominjem u slučaju koji sam ja naveo, a to su informatičke usluge.

      Za druge slučajeve verovatno postoji samo taj porez od 10%, ali takvu vrstu usluge ne možete pravdati i podvoditi na taj način.

      • @kakopedija – Porez o kome ja govorim je spomenut u kod dela „Fizičko lice – devizni priliv na racun i cekovi“ 7. korak, a to je „godisnji porez na dohodak gradjana“ koji iznosi 10% na predjenu sumu iznad 1.500.000,00 RSD (tacnije za 2010. godinu ta suma iznosi preko 1.700.000,00 RSD i svake godine se povecava).

        Ja se nalazim u istoj situaciji, i interesuje me placanje poreza kao autorsko pravo.

        Ono sto je mene konkretno interesuje je sledece:
        Ako sam fizicko lice, nezaposleno, bez pravno vazeceg „ugovora“ sa stranom firmom, da li je dovoljno da platim:
        – porez na autorsko delo po uplati;
        – godisnji porez na dohodak gradjana ukoliko prelazi odredjenu sumu;

        Gde pise da ja u takvoj situaciji moram platiti penziono i zdravstveno osiguranje? To je obavezno ako ste vi pravno zaposleni i ako imate legalni ugovor o radu. Ovo je situacija koji ni sami poreznici ne znaju i kao sto ste vi lepo napisali, svaki poreznik tumaci zakon drugacije.

        Jedinu penziju koju mogu dobiti od ove drzave ovakvom metodom je starosna, a ja je ne zelim – tehnicki niko ne moze da vas natera da imate penziju i da ste zdravstveno osgurani. Ako ce te se leciti iz vaseg novcanika to je vas problem. Zar ne?

  15. Da li mozete da me uputite na deo zakona koji kaze da je za prijavljivanje prihoda kao autorska prava obavezno posedovati visu ili visoku skolu ? I da li znate kakva je situacija ako sam student jedne od tih ustanova ? Mada predpostavljam da to njih ne zanima mnogo…

    • Avatar photo

      Ovu informaciju sam dobio od računovođe. Pokušao sam da nađem tu tačku u zakonu, ali nisam uspeo. Ali po informacijama to je jedna od tačaka koja donosi razliku prilikom odabira da li ćete porez na prihod prijaviti kao autorski honorar u kojem su nepovoljniji procenti za obračun ili kao ugovor o autorskom delu, jer se pretpostavlja da morate biti kvalifikovan za delo koje ste izradili.
      U pravu ste, malo koga će to zanimati.. Ja sam u toku prošle godine sve prijavljivao i jedino što mi je do sada traženo jeste ugovor o delu od strane banke. Poreznici mi još ništa nisu tražili.

  16. Kako sve funkcionise ako uplate stizu na moneybookers (skrill) i ja prebacujem sebi? Kako na sve to banka gleda, do kog iznosa moze da uplacuje „tetka“? Posto ste spominjali da za svaki devizni priliv u banci mora da postoji opravdanje, sta je u slucaju sa moneybookers-om (skrill)?

    • Avatar photo

      Što se tiče moneybookers-a ne mogu vam mnogo pomoći jer nemam konkretne informacije. Naime, nalog na MB-u je vaš lični i faktički kada prebacite pare sa njega na svoj devizni račun vi kao da prebacujete sami sebi novac, što faktički ne bi trebalo da podleže oporezivanju.

  17. Odličan tekst, sve razjašnjeno. Nego jedno pitanje, pošto nisam zaposlen, da li bi plaćanjem zdravstvenog osiguranja mogao da imam knjižicu i za svoju suprugu i dete pošto mi je supruga nezaposlena.
    Hvala unapred.

    • Avatar photo

      Da, koliko znam mogli biste da dobijete knjižicu kao nosilac osiguranja i za svoju suprugu i dete. Ali nisam siguran da li je za to potrebno i da je vaša supruga prijavljena na birou za zapošljavanje. Najbolje da se oko toga dodatno raspitate.

  18. Ja imam ideju. Osnovati preduzeće negde van teritorije matične države, i onda primati pare na račun tog preduzeća, a sa tog računa na lični račun prebacivati novac kao dividende.

    Na taj način se samo plati porez od 20% koliko se plaća na porez za dividende :)

    @DavidVictor aj baci koji mail da čujem šta ima novo kod tebe :)

  19. Znaci ako si nezaposlen i nemas fax na zaradjenih 10000 tebi ostaje 56,56%, odnosno uzmu ti polovinu, ako sam dobro izracunao. Fakticki si kaznjen sto si postedeo drzavu troskova oko tvog skolovanja.

    Imam jedno pitanje.
    Ako je cek na 10000 din, koliko od toga uzme banka i jel to ulazi u onih 20% normiranih troskova ili se to ni ne racuna vec je osnovica samo ono sto je tebi banka isplatila?

  20. Puno hvala autoru na ovim korisnim i veoma bitnim informacijama, jer su one osnova svima nama koji se bavimo online poslovanjem…

    Ja bih hteo da postavim samo jedno konkretno pitanje:

    Na moj devizni račun svakog meseca sa svog SolidTrustPay računa povlačim $5000.
    Plaćam li ja za to porez, ili ne?

    Hvala unapred!

  21. Ja imam firmu i drug preko mene prima uplate iz inostranstva koje su 500 evra 3 puta godisnje.

    Pošto mi je dobar drug, ne uzimam mu procenat, ali čitam ovde da to utiče na povećanje poreske osnovice pa želim da proverim koliko ova devizna primanja iz inostranstva utiču na poresku osnovicu na narednu godinu i porez koji ću platiti.

  22. Zoran Dragutinovic

    Moram priznati da vecinu stvari opisanih u clanku vec znam iz prostog razloga sto radim programerski posao u firmi koja pruza usluge inostranim klijentima pa sam imao prilike da vidim kako se radi.
    Ovaj clanak nadjoh jer nacuh da su se nedavno menjali procenti sto se tice poreza, pa reko da potrazim malo po netu. Kada je firma pre ‘x’ godina angazovala programere po autorskom ugovoru, procenat priznatih troskova u to vreme je bio 50%, tako nam je knjigovodja obracunavao i niko od poreznika se nije bunio.
    Vidim da je kod tebe taj procenat 20, a koliko sam uspeo da vidim u zakonu je jos uvek 40% (osim ako sam preskocio neke izmene zakona).
    Cenim da su ti poreznici rekli da je 20%, pa ako mozes da potvrdis.

    Drugo, sto se tice strucne spreme, to se nigde ne pominje tako da ne znam odakle ta informacija.

    Takodje, nisam siguran da posle placanja ovog poreza (koji jeste porez na prihod gradjana od autorskog prava) treba jos jednom da placam isti porez na kraju godine. Da li sam u pravu?

    Inace, svaka cast za objasnjenje, kao sto se vidi kod nas kada covek hoce legalno da radi, sto muka.

  23. Avatar photo

    Zorane,

    Ja sam do skoro placao porez i doprinose uz stopu normiranih troskova od 40%. Onda sam naisao na ovaj clanak http://blog.pticek.com/poreski-tretman-prihoda-koji-fizicko-lice-ostvari-izdavanjem-reklamnog-prostora-na-internet-sajtu-stranom-pravnom-licu/ u kome se navodi da je ta stopa smanjena na 20% i iz tog razloga sam i u samom clanku izmenio procente. Voleo bih da je drugacije jer taj procenat u mnogome pravi razliku u konacnim ciframa.

    Sto se tice strucne spreme ne mogu dati pismeni dokaz, jer ga nemam. Tu informaciju sam dobio od knjigovodje, ali moguce da je zastarela obzirom na ove promene opisane gore.

    Sto se tice dodatnog poreza koji se placa na pocetku godine za ostvaren dohodak u prethodnoj, on se placa samo ukoliko se ostvari (prijavi) dohodak ciji iznos odredjuje drzava za prethodnu godinu. Za 2012. je to 2.067.480,00 din, a konkretno u pitanju je godisnji porez na dohodak gradjana. Rok za prijavu ovog poreza je bio 15. ili 31.mart ako se ne varam.

  24. Zoran Dragutinovic

    Hvala na odgovoru.
    Procitao sam clanak na koji si me uputio. Da, ima smisla kada je u pitanju naplata od reklama sa sopstvenog web site-a. U mom slucaju, ja zaista proizvodim programski kod i tu je ipak procenat normiranih troskova 40%. Naravno, treba imati validan ugovor koji to pokazuje (kao sto si ti vec pomenuo).

    Znam za taj godisnji porez na dohodak gradjana samo nisam siguran sta i koliko se placa (eto domaceg zadatka).

  25. Avatar photo

    Zorane, prevideo sam tu činjenicu da zarađuješ programiranjem, a na iznajmljivanjem reklamnog prostora npr. To je velika razlika i u tvom slučaju normirani troškovi od 40% su onda u redu sigurno.

  26. Imam i ja jedno pitanje. Ako na primer ja nisam zaposlena ali imam zdravstveno osiguranje preko supruga, dali ja moram da platim zdrvstveno ili placam samo porez i penziono?

    • Avatar photo

      Nažalost, ne mogu vam sa sigurnošću reći da li morate ili ne, jer nisam imao takvo iskustvo. Ovako glasi deo koji bi vam mogao biti od koristi iz zakona: „Sa stanovišta obaveze plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, u predmetnom slučaju na prihod koji po svojoj prirodi čini dohodak fizičkog lica koji podleže oporezivanju porezom na drugi prihod, obračunava se i plaća doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 22%, a ukoliko lice nije osigurano po drugom osnovu i doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje po stopi od 12,3%, na osnovicu koju čini oporezivi prihod kao ugovorena naknada umanjena za troškove koje je obveznik imao pri njegovom ostvarivanju i očuvanju, saglasno odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RS“, br. 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011 i 7/2012 – usklađeni din. izn.).“
      Tj. po ovome vi ne biste trebali da plaćate doprinos za zdravstveno osiguranje jer ste osigurani po drugom osnovu.
      izvor: http://blog.pticek.com/poreski-tretman-prihoda-koji-fizicko-lice-ostvari-izdavanjem-reklamnog-prostora-na-internet-sajtu-stranom-pravnom-licu/

  27. Dobar dan! Veoma koristan tekst.
    Nisam znala da mora da se placa porez na zaradu sa interneta.
    Da li mozda znate i da li postoji neki minimalni iznos zarade preko interneta koji ne mora da se oporezuje. Jer moja zarada je mala, i mislim da je prebvelika komplikacija za tako malu sumu. Primam cekove sa iznosom od oko pedesetak dolara 2 do 3 puta godisnje.
    I ako moram da platim porez i na tu malu sumu, s obzirom na komplikovan postupak naplate poreza, mislim da je mozda bolje da dignem ruke od tog posla. A ne da mi neko dodje na vrata i da odgovaram za tako male pare.

    Unapred zahvalna na odgovoru.
    Pozdrav svima.

    • Napravih nalog samo da dopunim ovo.

      Za napr. 100 evra mesečno, ja uložim neko vreme na održavanje, praćenje, promocije i slično, i mislim da to ima nekog smisla.

      Ako bih platio porez
      1) To više nije 100 nego ~50 evra
      2) Ja ne ulažem samo dosadašnje vreme nego + 30928412 sati mlaćenja sa kojekakvim upravama

      Zaključak:
      1) Apsolutno mi se ne isplati da bilo šta radim, jer moja zarada po jedinici vremena teži nuli. Ako sam već programer, razumna je predpostavka da mi prihod od adsensa nije osnovi prihod
      2) Država gubi, zato što ne stiže devizni priliv iz inostranstva i time jača valutu
      3) Realno, ako bude više slučajev sličnog ovom – http://forum.b92.net/topic/72759-sajt-sa-linkovima-i-google-oglasima-kr%C5%A1i-zakon-o-trgovini/ siguran sam da će mnogo više ljudi prosto odustati od bilo kakvih poslića nego što će imati volje da se bakće sa birokratijom

      Naravno da se porezi moraju plaćati, ali ako ja tek sada krećem u ovakvu priču, i pročitam članak, a znam da za neko vreme mogu jedva da pokrijem tekuće troškove, što bih uopšte išao dalje.

  28. hvala na ovako opsirnom objasnjenju

    htela sam da pitam, zasto ja da placam porez ovde, ako firma za koju radim placa porez na mene u svojoj maticnoj zemlji??? i da li postoji opcija pausalnog placanja poreza???

    hvala unapred

    pozz

  29. I ja ću se zahvaliti na sjajnom objašnjenju, ali imam i jedno pitanje. Verujem da ste čuli ovih dana za slučaj vlasnika sajta na rs domenu (sajt je zapravo direktorijum linkova ili tako nešto) kome je tržišni inspektor banuo na vrata sa prijavom, a sud doneo presudu zbog obavljanja delatnosti za koje nije registrovan (čini mi se da su delatnosti definisane kao usluge informatičkog društva i trgovac), a sve po zakonu o trgovini. Sporan sadržaj u ovom slučaju bile su ad sense reklame i affiliate linkovi od kojih je nesrećnik za godinu dana zaradio celih 10e. Da li je stvarno moguće da za sajt sa Adsenseom i afilate linkovima-banerima morate imati registrovanu firmu i da takav posao ne možete ovaljati kao freelancer pa makar i uredno prijavljivali prihod i plaćali poreze? A drugo pitanje je da li to važi samo za sajtove na rs domenu ili i za internacionalne? Napomenuo bih da je u ovom slučaju inspektor do vlasnika sajta došao pretragom google, kucanjem ključne reči „parfemi“, pronalaženjem domena o kome pričamo, a koji je sadržao rezultat pretrage i zahtevom Telekomu za dobijanje podataka o vlasniku navedenog domena. Sam vlasnik domena kaže da je inspektor po „upadu“ u stan bio zaprepašćen činjenicom da u stanu nema magacina sa parfemima ali da ni to nije pomoglo jer je po njegovim rečima za bilo koji vid oglašavanja i sl koji navodi na neku prodaju mora biti registrovan kao delatnost.

    • Avatar photo

      Da, upoznati smo sa tim slučajem, ali ne znamo sve detalje pa nismo u situaciji da savetom pomognemo. Ako je sve onako kako se navodi, onda su u problemu samo oni koji imaju nacionalni .rs domen i reklame na njima. Što je isto nelogično, ali tako ispada.

  30. Avatar photo

    Hvala na iscrpnim objasnjenima. Koristan i dobro napisan clanak. Treba se dobro zamisliti. Nije dobro pokusavati da se izbegne placanje poreza, ali sa druge strane je nedopustivo da se terete oni koji ne prelaze minimalni iznos odredjen za osnovu za oporezivanja. Mislim da je u Americi to $600.

  31. Avatar photo
    Natasa Jankovic Dejanovski

    Popunjava se OPJ-2 obrazac.Posto ih ima nekoliko da ne dodje do zabune.

  32. Kako ide procedura placanja poreza od 01.03.2014?

  33. Sjajan text – milion dollar baby :) i hvala puno.

    Ali obzirom da se promenila naplata poreza, sad ide online, ima li neko informacije o ovome. Da li je neko podnosio poresku prijavu?

    Pozdrav svima.

  34. OK, koliko vidim ovo se odnosi na strano pravno lice.

    A sta se desava sa domacim pravnim licem?

    Ako npr. neki lokalni restoran, szr, fabrika ili samousluga hoce reklamu na mom sajtu/blogu?
    A hoce da celu pricu realizujemo kroz ugovor.
    Isto tako, da li u ovu gore kategoriju spadaju i httpool i etarget?

    Da li i onda moramo da platimo poreze takse i koje?

    I takodje, ono sto pitase milan-x i Srdjan: Kako sad ide porez kad su promenili sistem od marta?

    Pozz
    Sloba

  35. Poreska prijava PP PD se za ovakve vrste zarada i ostale propisane Zakonima, predaju se od 01/03/2014.g. elektronskim putem portala E-POREZI preko sajta> poreskauprava.gov.rs. Sustina za predaju e-porEskih prijava je da pravno ili fizicko lice koje se bavi knjigovostvenim radnjama ovog tipa poseduje digitalni sertifikovani potpis i ovlascenje kod Poreske uprave Republike Srbije i da moze da se uloguje i preda na osnovu sertifikata elektronsku poresku privjavu. Od gore navedenog datuma formiran je jedan objedinjeni uplatni racun za sve vrste poreza i doprinosa. U okviru podataka koje se upisuju od imena i prezimena, jmbg-a, mesta zivljenja i ostalih, u finansijskom delu za podatke se upisuje odredjena sifra na osnovu koje se vodi evidencija kakva vrsta oporezovanih prihoda se evidentira kroz poresku prijavu. Kada se formira elektronski obrazac onda se potpise i podnese na osnovu sertifikata, a povratno se dobija informacija sa podacima o placanju poreza i doprinosa tj. tzv.BOP -poziv na obroj (odobrenje) i datum do kada se treba platiti obracunati iznos. Praksa je da se u mesecu obracuna stavi datum placanja zadnji datum (radni dan) u tekucem mesecu. NPR. predaja poreske prijave je 01/11/2014. a datum placanja je 28/11/2014. Naravucenije, navedeni datum placanja je ROK do kada se vrsi uplata citiranog poreza i doprinosa na objedinjeni poreski racun koji glasi : 840-4848-37. Kao sto je napisano u tekstu: poreski obaveznici su sva fizicka nezaposlena i zaposlena lica, bilo kakvog osiguranja (poljoprivrednog, preduzetnickog, vojnog …). I mora se prijaviti bilo kakva vrsta prihoda pa bilo da je autorski, honorarni rad, ugovor o delu, da ne pricam o ugovoru o radu. Tj. svaka vrsta zarade je po zakonu oporezivana. Za sve nesigurne najbolje se obratiti knjigovodjama u agencijama i njima slicnima, kao i poreskoj upravi. Ja mislim da ne postoji drugi nacin za predavanje poreske prijave osim elektronske. A sto je detaljnije i opisano na sajtu poreske uprave Republike Srbije. Pozz :)

  36. U koju grupu spadaju oni koji zaradjuju preko CPA internet zarade?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *