Kivi je stablasta biljka iz porodice Actinidiaceae, poreklom iz Kine, odakle su ga misionari početkom 20. veka odneli na Novi Zeland, a odatle se proširio na čitavu planetu. U zavisnosti od toga gde raste, može dostići visinu i do 9 metara. Za njega kažu da je moćna voćka, vitaminska bomba, prepun je minerala, sočan, pa su ga nutricionisti s pravom okarakterisali kao jednu od najzdravijih namirnica.
Kivi je prava riznica vitamina, naročito C, A, E, K i B kompleksa (niacin, tiamin, B6, kolin), a od minerala bogat je kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, fosforom i gvožđem. Vitamina C ima više od pomorandže, a kalijuma u kiviju ima više od banane, i sve to u plodu čija je prosečna veličina dečje pesnice!
Šta kivi sve može da uradi za naše zdravlje, saznaćete u sledećim redovima.
Kako kivi utiče na naš organizam
- Ako se redovno konzumira snabdeva organizam vitaminom C u velikim količinama. Smanjuje rizik od oboljenja kardiovaskularnog sistema, sprečava pojavu šloga i karcinoma. Ukoliko svakog jutra pojedete po jedan kivi, postići ćete isti efekat kao da ste popili aspirin, koji sprečava nastanak krvnih ugrušaka. Ovo voće pomoći će vam da smanjite nivo triglicerida u krvi za do 15 odsto, efikasan je u borbi protiv respiratornih infekcija, jača imunitet, reguliše krvni pritisak, a pomaže i kod glavobolja i stresa.
- Redovnim konzumiranjem kivija, zahvaljujući bogatstvu dijetalnim vlaknima, smanjićete nivo holesterola. Vlakna eliminišu i toksine iz debelog creva, pa time možemo i sprečiti karcinom debelog creva.
- Dobar je i kod zarastanja rana, održava zdravlje kostiju, zuba i desni. Dao je i odlične rezultate i kada je reč od astmi. Naime, 18.000 dece od šest do sedam godina, koja su učestvovala u istraživanju, jela su nedeljno 5-7 voćnih obroka sa kivijem i ostalim južnim voćem, imali su 25 do 44 odsto manje problema sa disajnim organima.
- Kivi doprinosi zdravlju očiju jer je bogat luteinom i zeaksantinom, materijama koje se inače nalaze u oku.
Ekstrat kivija može da spreči nastanak melanoma, kao i pojavu karcinoma jetre. Inozitol, kojim je plod ove voćke bogat, deluje antidepresivno. Zbog visoke količine serotonina donosi smirenje u stresnim situacijama. Poboljšava mentalnu aktivnost, ubrzava metabolizam, a time i podstiče mršavljenje. Preporučuje se trudnicama jer sadrži folnu kiselinu. - U tradicionalnoj kineskoj medicini koristi se kod slabosti, jer čisti krv, daje snagu i jača organizam. Sadrži hrom u velikim količinama, pa zbog toga doprinosi boljem radu pankreasa, pospešuje metabolizam šećera, kao i sintezu masti i belančevina. Hrom snižava šećer u krvi, masne kiseline i holesterol.
- U sportskoj medicini kivi se preporučuje protiv upala i otoka, kao i u prevenciji hematoma.
Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacijaSaveti
- Prilikom kupovine plod kivija pritisnite palcem i kažiprstom. Blago mekan kivi znači da je plod zreo i sladak. Ne kupujte gnjecave i plodove čija je kora naborana ili ima tamne mrlje.
- Možete odabrati i čvrste, nezrele plodove i ostavite ih na sobnoj temperaturi tri do pet dana, dalje od sunčeve svetlosti i toplote. Tako će sazreti.
- Zreli plodovi kivija u frižideru se mogu čuvati dve do tri nedelje.
Upozorenja
- Budite oprezni u konzumiranju ovog voća, jer prevelike količine mogu da izazovu alergiju.
- Kivi ponudite detetu tek kada navrši godinu dana.
Obožavam kivi. Interesantno je kako organizam kome nedostaje neki sastojak sam traži voće i namirnice bogate tim sastojkom, čak i ako još nismo svesni šta to voće sadrži. Izgleda da nije slučajno šta volimo ili ne volimo da jedemo.