Kako je nastalo pivo

Pivo je prvo alkoholno piće poznato civilizaciji. Ipak, nepoznato je ko je prvi napravio i popio pivo.

Istoričari tvrde da je sklonost ljudske rase ka pivu i drugim alkoholnim pićima bila jedan od faktora evolucije na korak napred od nomadskih plemena ka okupljanju u agrarne zajednice, koje su se skrasile na jednom mestu, uzgajale useve (naročito žitarice) i očigledno pile.

Prvi proizvod koji su ljudi napravili od žitarica i vode, pre nego što su naučili da mese hleb, bilo je pivo.

kako je nastalo pivo

Kako je nastalo pivo

  1. Omiljene recepture – Skoro svaka civilizacija je razvila svoju verziju piva, koristeći različite sorte žitarica. U Africi su koristili proso, kukuruz i manioku. Kinezi su koristili pšenicu, a Japanci pirinač. Drevni Egipćani su koristili ječam. Međutim, hmelj koji je glavni sastojak u modernoj pivskoj industriji nije korišćen sve do oko 1.000. godine nove ere. Moderna era u pivarstvu nije mogla započeti pre izuma komercijanog rashlađivanja, automatskog punjenja flaša i pasterizacije.
  2. Pivske tradicije – Pre oko 4.000 godina u Vavilonu bio je ustaljen običaj da čitavih mesec dana nakon venčanja nevestin otac snabdeva zeta sa onoliko medovine ili piva koliko je zet u stanju da popije. Drevni Vavilonjani su merili vreme po lunarnom kalendaru, a mesec nakon venčanja su nazivali „mesecom meda“, upravo zbog tog dara u ovom dragocenom piću – medovini. Medovina je zapravo bilo pivo sa medom i po njoj se i dan danas prvi mesec braka naziva „medeni mesec“.U starom Rimu je bilo uvreženo mišljenje da je pivo piće prigodno isključivo za varvare. Oni su preferirali piće koje isteruje istinu na videlo – vino. Sumerani i Egipćani, međutim, nisu imali tako snobovsko razmišljanje i bili su skloni pravljenju i ispijanju piva, iako za tu namenu još uvek nisu koristili hmelj.

    Postoje oprečna mišljenja oko toga koji je glavni sastojak piva bio u drevnom Egiptu, pšenica ili ječam. Takođe, postoje mišljenja, sa jedne strane, da su Egipćani prvo pravili vekne hleba i koristili ih za proizvodnju piva tako što su ih potapali i ostavljali da fermentiraju, dok drugi smatraju da nije bilo potrebe za tako komplikovanim procesom, jer su zrna pšenice i ječma mogla sasvim dobro da posluže za taj posao. Nesuglasice postoje i oko toga da li su koristili urme kao sredstvo za poboljšanje ukusa ili ne. Bilo kako bilo, Egipćani će ostati upamćeni u istorji kao pioniri u proizvodnji piva.

    Najstariji zapisi o pivu potiču iz drevne sumerske civilizacije, u regionu koji se smatra prvim tlom na kome su pripitomljene žitarice. U Sumeru su svi pili pivo: sve klase društva, bez obzira na pol, dakle i muškarci i žene, i bogati i siromašni. Pivo je bilo toliko značajno da se pominje čak i u Hamurabijevom zakoniku (18. vek pre nove ere): za vlasnike pivnica koji su naplaćivali mušterijama više od normalne cene piva kazna je bila smrt davljenjem. Na drevnim glinenim pločama, takođe su ostali zapisi o sumerskom posebnom hlebu koji je pravljen prvenstveno za proizvodnju piva, a jeo se samo u retkm prilikama kada su oskudevali u hrani. To je bila neka vrsta prepečenog hleba, a pravili su ga kako bi sačuvali žitarice od kvarenja.

  3. Istorijat piva – Proces pravljenja piva je vremenom napredovao i uporedo sa napretkom civilizacije postajao sve složeniji i rasprostranjeniji. Pivo se proširilo i na Evropu zahvaljujući germanskim i keltskim plemenima i bilo je uglavnom pravljeno u kućnoj varijanti, kao domaći napitak. Proizvod koji su rani Evropljani pili, možda danas ne bi bio nazivan pivom. Pored žitarica kao osnovnog sastojka, koristili su voće, med i razne biljke i začine, uključujući čak i supstance kao što su narkotičke biljke. Jedino što nisu koristili u to vreme je hmelj, koji se pojavljuje u toj nameni tek kasnije, oko 1000. godine. Tek 1516. godine Vilijam VI, vojvoda od Bavarije je uveo verovatno jednu od najstarijih odredbi vezanih za kvalitet hrane i pića, gde je naveo vodu, hmelj i ječam kao jedine dozvoljene sastojke piva. Do industrijske revolucije ljudi su pivo uglavnom pravili u svojim domovima, ali su ih takođe pravili pa čak i prodavali neki evropski manastiri. Sa razvojem industrije, proces pravljenja piva je znatno napredovao i dobio potpuno drugačiji oblik. Inovativni pronalasci kao što su hidrometar i termometar su omogućili mnogo veću kontrolu ovog procesa i dali mnogo kvalitetnije rezultate.

Danas proizvodnja piva predstavlja biznis globalnih razmera, sa nekoliko dominantnih multinacionalnih kompanija i više hiljada manjih proizvođača. Godišnje se proda i popije preko 133 milijardi litara piva, što je nekada bilo nezamislivo.

Pivarstvo ima dug razvojni proces od više vekova, pa i milenijuma ako posmatramo same početke, i danas se pretvorilo u ozbiljnu nauku. To je kompleksan proces u kome se obraća pažnja na mali milion detalja od uzgajanja posebnih sorti hmelja i ječma, preko komplikovanih i tajnih receptura, do posebnih pakovanja i načina serviranja piva ohlađenog do odgovarajuće temperature.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Dijana Zarić

Avatar photo
Volim da istražujem. Putovanja, dobra muzika i čitanje knjiga su mi pasija. Završila sam filološki fakultet.

SLIČNO

Kako razlikovati vina

Vino je alkoholno piće koje se pravi od fermentisanog soka grozđa ali se može praviti …

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *