Kako poboljšati svoje pamćenje

Zar ne bi bilo lepo da možete samo da bacite pogled na neku stranicu i da nikada ne zaboravite to što se na njoj nalazi? Šta ako bi bilo moguće da više nikada ne zaboravite rodjendan prijatelju? Loša vest je to što nemaju svi fotografsko pamćenje. Većina nas se oslanja na mnemoniku (korisne tehnike zadržavanja memorije). Ono što je dobra vest je to da svako može da preduzme korake kako bi poboljšao svoje pamćenje, i vremenom, uz vežbanje, većina ljudi može da stekne sposobnost da memoriše naizgled nemoguću količinu podataka. Bez obzira da li želite da pobedite na Svetskom takmičenju u pamćenju, da dobijete 5 na testu iz istorije, ili da se jednostavno setite gde ste ostavili ključeve, ovaj članak će vam biti dobar početak.
kako poboljsati pamcenje

Određeni saveti

  1. Ubedite sebe da imate dobro pamćenje koje će se poboljšati. Većina ljudi se ovde ukopa jer sebe ubedi kako im je pamćenje loše, kako jednostavno nisu dobri sa imenima, kako im iz nekog razloga brojevi jednostavno ispare iz glave. Izbrišite ovakve misli i zakunite se da ćete poboljšati svoje pamćenje. Slavite čak i mala poboljšanja kako biste ostali motivisani.
  2. Pamćenje se najbolje vežba putem asocijacija. Većina nas ne može da zapamti broj telefona prijatelja zato što je 535-3473 samo niz cifara koji nema očiglednu vezu sa vašim prijateljem. Da biste pamćenje koristili efikasno, najbolje je da aktivno kreirate asocijacije za ono što pokušavate da zapamtite. Na primer, napišite slovima broj telefona svog prijatelja: pet tri pet tri četiri sedam tri. Sada pokušajte da smislite pametnu frazu koja počinje početnim slovima tih brojeva: Petar traži priču tako često sa tugom. Sada je veća verovatnoća da ćete zapamtiti broj.
    • Kao opciju, možete da smislite priču o 5 ljudi koji kupuju 3 stvari i sa njima rade 5 stvari… Upotrebite maštu. Poenta je da broj telefona želite da povežete sa nečim drugim. Takođe bi bila dobra ideja da svog prijatelja ubacite kao jedan od likova u priču.
  3. Asocijacija će upaliti i ako napravite žive slike koje se lako pamte. Informacije ćete lakše zapamtiti ako možete da ih zamislite. Ako želite da napravite asocijaciju deteta sa knjigom, pokušajte da ne zamišljate dete kako čita knjigu – to je suviše jednostavno i lako se zaboravlja. Umesto toga, smislite nešto što nije tipično, nešto što će se urezati u sećanje, kao što je knjiga koji juri dete ili dete koje jede knjigu. To je vaš um – slike neka budu onoliko šokantne i emotivne koliko je potrebno da vaše asocijacije budu čvrste.
  4. Grupišite informacije kako bi vam bilo lakše da ih zapamtite. Nasumičan spisak stvari (na primer, spisak za kupovinu) može biti jako težak za pamćenje. Kako biste sebi olakšali, pokušajte da pojedinačne stvari sa spiska razvrstate u kategorije. Ako, između ostalog, možete da zapamtite da želite da kupite četiri vrste povrća, lakše će vam biti da zapamtite i koje su to četiri vrste.
    • Još jedan primer: verovatno nećete zapamtiti 19051804193913891878, ali pokušajte da napravite razmak posle svakog četvrtog broja. Sada vidite da su ti brojevi godine, i za svaku godinu možete da odaberete ključni događaj koji će vam pomoći u pamćenju niza cifara (npr. osnovan Beogradski univerzitet, Prvi srpski ustanak, početak Drugog svetskog rata, Boj na Kosovu, Srbija dobija nezavisnost).
  5. U sebi ponavljajte nekoliko dana informacije koje pokušavate da zapamtite. Ovo se zove učenje sa ponavljanjem u određenim vremenskim razmacima. Pre ćemo zapamtiti skorije događaje i ono što smo više puta iskusili, tako da ponavljanje asocijacija i mnemotehnika je dobra ideja. Počnite da vežbate svaki dan i postepeno smanjujte učestalost ponavljanja sve dok ne budete pamtili prirodno.
    • Memorijske kartice su vrlo korisne za učenje. To su u suštini kartice na kojima se sa jedne strane nalazi pitanje, a sa druge odgovor. (Takođe možete na njihove strane staviti i ono što želite da povežete kao asocijaciju.) Tokom učenja jedne oblasti, imali biste gomilu kartica koje biste prelazili i tako sebe testirali. One na koje biste tačno odgovorili stavili biste na jednu stranu i ponovo biste ih prešli kroz par dana. Težim karticama će možda biti potrebno i nekoliko dana pre nego što se urežu u pamćenje. Međutim, kako da odredite koje je idealno vreme za obnavljanje kartica koje ste privremeno zapamtili? Ako ih ostavimo predugo, kao i svako sećanje može da izbledi i zaboravićemo odgovor. Ako obnavljamo prerano, onda gubimo vreme. Moramo da imamo neki sistem kako bismo znali kada da pogledamo svaku karticu. Ovde nastupa „Softver za ponavljanje u određenim vremenskim razmacima”. Ovaj softver automatski izračunava najefikasnije vreme za testiranje svake kartice za optimalno zadržavanje u pamćenju. Postoji izvestan broj slobodnih bitova softvera koji su vam na raspolaganju da koristite.
    • Bubanjem uspevate da informacije kratkoročno zapamtite. Možda ćete sutradan pamtiti informacije potrebne za vaš ispit, ali teško da ćete ih se sećati kada dođe vreme za polaganje. Pravljenje vremenskih razmaka tokom učenja je važno jer vašem mozgu daje vremena da kodira informaciju i smesti ih u vašu dugoročnu memoriju.
  6. Organizujte svoj život. Stvari koje su vam često potrebne, kao što su ključevi i naočari, uvek ostavljajte na isto mesto. Koristite rokovnike kako biste vodili evidenciju o sastancima, rokovima za plaćanje računa i drugim obavezama. Brojeve telefona i adrese držite u adresaru ili ih unesite u računar ili mobilni telefon. Bolja organizacija može vam pomoći da se rasteretite i da se koncentrišete samo na ono što nije baš rutina. Čak iako to što ste organizovani neće poboljšati vaše pamćenje, imaćete dosta koristi (npr. nećete više morati da tražite svoje ključeve).

Uopšteni saveti

  1. Vežbajte svoj mozak. Redovno „vežbanje” mozga razvija ga i podstiče razvoj novih nervnih veza koje pomažu poboljšanju pamćenja. Razvijanjem novih mentalnih veština, naročito onih složenih, kao što je učenje novog jezika ili sviranje muzičkog instrumenta, kao i izazivanjem vašeg mozga zagonetkama i igrama, održavate aktivnost mozga i poboljšavate njegovu fiziološku funkciju. Pokušajte sa nekim svakodnevnim zanimljivim vežbama u rešavanju zagonetki kao što su ukrštenice, sudoku i druge igre koje može svako da radi.
  2. Vežbajte svaki dan. Redovno fizičko vežbanje poboljšava cirkulaciju i efikasnost celog tela – uključujući i mozak – i može pomoći da se smanji gubitak pamćenja koje dolazi sa godinama. Vežbanje vas takođe čini aktivnijim i opuštenijim i samim tim poboljšava „unos u memoriju”, jer vam omogućava pravljenje boljih mentalnih „slika”.
  3. Smanjite stres. Hroničan stres, zapravo, fizički oštećuje mozak i može znatno da oteža proces zapamćivanja. Nakon duže izloženosti stresu, mozak će početi da oseća štetne posledice.
    • Stresne situacije registruje hipotalamus koji zatim šalje signale hipofizi (pituitarnoj žlezdi). Hipofiza zatim luči hormon kortikotropin (ACTH) koji utiče na nadbubrežnu žlezdu da luči adrenalin, a kasnije i kortizol (kortikosteroidi). Kortikosteroidi mogu da oslabe krv-mozak barijeru i tako oštete hipokampus (centar za pamćenje). Ironično je to što hipokampus kontroliše izlučivanje hormona iz hipotalamusa putem procesa negativnog fidbeka. Nakon hroničnog stresa, on će početi da slabi i više neće biti tako efikasan u regulisanju štetnih kortikosteroida, što šteti pamćenju. Neurogeneza (stvaranje novih neurona) zaista postoji u hipokampusu, ali je stres blokira.
    • Realno govoreći, stres se nikada neće u potpunosti eliminisati iz čovekovog života, ali se svakako može kontrolisati. Čak i povremeni stres može otežati efektno fokusiranje na koncepte i opažanje stvari. Pokušajte da se opustite, redovno radite jogu ili druge vežbe istezanja i što pre idite kod lekara ako imate ozbiljne hronične stresove.
  4. Jedite dobro i pravilno. Na tržištu postoje mnogi biljni dodaci ishrani za koje tvrde da poboljšavaju pamćenje, ali se nijedan od njih još uvek nije dokazao kao efikasan tokom kliničkih testiranja (mada su neka manja istraživanja pokazala obećavajuće rezultate za ginko bilobu i fosfatidilserin). Zdrava ishrana, međutim, dobra je za zdravlje mozga i hrana koja sadrži antioksidante – brokoli, borovnica, spanać, bobičasto voće, na primer – i omega-3 masne kiseline izgleda da pospešuju zdravo funkcionisanje mozga.
    • Hranite svoj mozak dodacima ishrani kao što su tiamin, vitamin E, niacin i vitamin B-6.
    • Grickanje, ili 5-6 manjih obroka tokom dana umesto 3 veća, takođe pospešuje mentalno funkcionisanje (uključujući i pamćenje) tako što ograničava unos šećera u krv koji može negativno da utiče na mozak. Obavezno unosite zdravu hranu.
  5. „Slikajte bolje slike.” Često zaboravljamo ne zato što nam je pamćenje loše, već zato što na našim veštinama opažanja treba poraditi. Jedna uobičajena situacija gde se ovo dešava, a u kojoj svako može da se prepozna, je upoznavanje novih ljudi. Često ne zapamtimo ime pri prvom susretu jer se ne koncentrišemo da ga zapamtimo. Otkrićete da ako se svesno potrudite da pamtite takve stvari, bićete mnogo bolji u njima.
    • Jedan način vežbanja je da pažljivije gledate nepoznate fotografije nekoliko sekundi, a onda da ih okrenete i opišete ili zapišete što više detalja o njima. Pokušajte da zatvorite oči i zamislite fotografiju. Svaki put kada ovako vežbate, uzmite novu fotografiju, i sa redovnom vežbom videćete da ćete biti u stanju da zapamtite više detalja, a da kraće gledate sliku.
  6. Dajte sebi vremena da formirate pamćenje. Kratkoročno gledano, pamćenje je veoma krhko i smetnje vas mogu navesti da brzo zaboravite nešto tako jednostavno kao što je broj telefona. Ključ za izbegavanje gubljenja pamćenja pre nego što ga čak i formirate je mogućnost da se neko vreme fokusirate na jedno što ćete zapamtiti, a da ne razmišljate o drugim stvarima, tako da, kada pokušavate nešto da zapamtite, nekoliko minuta izbegavajte ometanja i komplikovane zadatke.
  7. Dobro spavajte. Količina sna koju dobijemo utiče na sposobnost mozga da se seti nedavno naučenih informacija. Ako se dobro naspavate – minimum sedam sati svaki noći – možete poboljšati svoje kratkoročno i dugoročno pamćenje, prema istraživanjima sprovedenim na Harvardu.
  8. Izgradite svoj arsenal za memorisanje. Mnemotehnike su mentalni postupci čiji je cilj poboljšanje pamćenja. Načela koja su u osnovi mnemotehnike su asocijacija (povezivanje), imaginacija (predočavanje) i lokacija (mesto) i ona će vam pomoći da pokrenete i poboljšate procese pamćenja.
  9. Osmelite se i učite na svojim greškama. Pokušajte da zapamtite prvih sto cifara pi, ili ako ste to već uradili, pokušajte sa prvih hiljadu. Memorišite srpke vladare putem metode mesta, ili spisak za kupovinu putem vizualizacije.

Upornim radom na kraju ćete savladati umetnost memorisanja.

Vaša reklama u ovom članku?
Sponzorišite ovaj članak sa reklamom ka vašem sajtu, poslu, ponudi.. Budite brži od vaše konkurencije. Kliknite ovde za više informacija

Saveti

Upozorenja

Zabrana kopiranja članka

Ceo sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta Kakopedija.com i autora, ukoliko nije drugačije napisano. Njegovo preuzimanje je uslovljeno Creative Commons 3.0 licencom. Svako kopiranje i korišćenje materijala bez navođenja autora i linka ka izvoru, ili korišćenje u komercijalne svrhe smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Ivana Stamenković

Avatar photo
Jako mi se sviđa ovaj sajt. Volim da pratim modu i trendove. Nadam se da će se još nekom svideti moji saveti.

SLIČNO

postavljanje ciljeva

Kako postaviti ciljeve

Jedna stvar koju treba imati na umu pre nego što krenete da postavljate ciljeve jeste …

Jedan komentar

  1. Aleksandar Radović

    Do danas su izvrsena mnogobrojna ispitivanja u pogledu biolosko-biohemijskih svojstava ginka biljke. Najinteresantniji objavljeni rezultati su vezani za sledeca polja primene ginka:
    – uticaj ginka na mozdane funkcije,
    – uticaj na sintezu i lucenje dopamine (vazan neurotransmitter u mozgu).
    Ginko podstice gotovo sve mozdane aktivnosti. Poboljsava memoriju i moc koncentracije, otklanja potistenost (depresivne tegobe, narocito kod starijih osoba) i osecanje teskobe (anksioznost), moze da predupredi migrenoznu glavobolju, a ispoljenu brzo da otkloni.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *