<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Kakopedija</title>
	<atom:link href="http://www.kakopedija.com/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.kakopedija.com</link>
	<description>Vaša online enciklopedija odgovora na svako kako pitanje</description>
	<lastBuildDate>Wed, 24 Apr 2013 21:15:35 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	
		<item>
		<title>Kako uočiti zamke prilikom kupovine</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11194/kako-uociti-zamke-prilikom-kupovine/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-uociti-zamke-prilikom-kupovine</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11194/kako-uociti-zamke-prilikom-kupovine/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 24 Apr 2013 21:15:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ženska moda]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11194</guid>
		<description><![CDATA[<p>Prodavci vrlo često koriste lukave zamke, kako bi ostvarili što veći profit i naveli vaš da potrošite novac. Najčešće zamke &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11194/kako-uociti-zamke-prilikom-kupovine/">Kako uočiti zamke prilikom kupovine</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Prodavci vrlo često koriste lukave zamke, kako bi ostvarili što veći profit i naveli vaš da potrošite novac. Najčešće zamke i saveti za njihovo zaobilaženje, koje će vam sačuvati novac u novčaniku i sprečiti vas da kupujete neplanirane stvari, su:<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/soping.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11195" alt="soping" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/soping-300x150.jpg" width="300" height="150" /></a></p>
<h3>Kako uočiti zamke prilikom kupovine</h3>
<p><strong>Artikli u visini očiju</strong><br />
Prodavci strategijski postavljaju proizvode u visini vaših očiju (veliki stalci u srednjem redu), jer su to rafovi koje ćete u prolazu najpre i najdetaljnije uočiti. Uglavnom ćete tu zastati i kupiti neku stvar. Prodavci se najčešće trude da tu postave najskuplje artikle.<br />
Savet je da pre odlaska u kupovinu sastavite spisak neophodnih stvari i da prilikom razgledanja, pogledate niže police, jer se tu nalazi roba po povoljnijoj ceni.</p>
<p><strong>Megakorpe</strong><br />
Korpe u mnogim prodavnicama i supermarketima su sve veće i veće, to nije slučajnost, jer kad vidite polupraznu korpu, uglavnom ćete se zapitati šta ste zaboravili i početi impulsivno da kupujete.<br />
Ako kupujete jednu ili dve stvari, uzmite manju korpu.</p>
<p><strong>Mamac na kasi</strong><br />
Prodavci znaju, da ste pri izlasku iz radnje verovatno umorni i gladni, zato tu postavljaju proizvode impulsivne kupovine, kao što su čokoladice, žvake, novine, sjaj za usne i sl.<br />
Dok čekate na kasi zabavite se tako što ćete napisati poruku nekome.</p>
<p><strong>Osnovni proizvodi u dnu radnje</strong><br />
Da li ste nekad razmišljali zašto se hleb ili meso uvek nalazi na nekom zabačenom mestu u marketu? Zato što da bi došli do njega, morate da prođete kroz ceo market, i u tom slučaju mogu da vam skrenu pažnju razni artikli i impulsivno kupite neki proizvod.</p>
<p><strong>Sniženja na jedan dan, rasprodaje, specijalne ponude</strong><br />
Kada naletite na radnju u kojoj je sniženje samo tog dana, steći ćete utisak da morate brzo da reagujete. Takođe, kada vidite sniženu cenu, ima ćete utisak da je to pametna kupovina. Ako uz jedan kupljeni artikal, dobijate još jedan na poklon, to će vas sigurno navesti na brzopletost.<br />
Zapitajte se da li vam je taj proizvod zaista potreban i da li bi ste ga kupili, da nije na rasprodaji.</p>
<p><strong>Cenovne zamke</strong><br />
Najpoznatija cenovna zamka je zamka 99. Kada kupci vide da je proizvod npr. 399 dinara, uglavnom ga približavaju do 300 dinara, a nisu ni svesni da je to u stvari 400.<br />
Pre odlaska na kasu dobro pogledati cene i razjasniti sebi kolike su stvarno.</p>
<p><strong>Pokloni i ljubazni prodavci</strong><br />
Razgovor sa prodavcima je na neki način zbližavanje i oni kada su vešti, mogu da vam probude osećaj da nesto morate da kupite, pogotovo ako vam daju besplatan uzorak parfema ili neku sitnicu.<br />
Uzmite poklon kad vam ga već daju, ali nemojte se osećati dužnim da kupujete bespotrebne stvari. Najbolje je izbeći ćaskanje sa prodavcima, ako nemate neka važnija pitanja.</p>
<p><strong>Strelice po podu</strong><br />
Prateći strelice u radnjama u kojima je putanja trasirana, provodite više vremena, što uvećava rizik da ćete nešto kupiti. Takođe, prodavci često puštaju u radnjama popularnu ili dopadljivu muziku, koja vas &#8220;mami&#8221; da duže ostanete.<br />
Potražite ono što vam je potrebno i zadržite se na tome. Ne lutajte bespotrebno po prodavnici.</p>
<p><strong>Skladne kombinacije</strong><br />
Cipele i tašne su na primer, uglavnom izložene na istom odeljenju i vrlo često su kompletirane, tako da vas navode da kupite obe stvari. Čest slučaj je i sa ukombinovanim tašnama i novčanicima.<br />
Razmislite da li vam stvarno treba dodatni detalj ili možda možete da ga kupite u drugoj prodavnici.</p>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11194/kako-uociti-zamke-prilikom-kupovine/">Kako uočiti zamke prilikom kupovine</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11194/kako-uociti-zamke-prilikom-kupovine/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako se pravi medovača</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11189/11189/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=11189</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11189/11189/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 24 Apr 2013 21:11:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Pića i kokteli]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11189</guid>
		<description><![CDATA[<p>Medovača je tradicionalni prirodni napitak. Spada u kategoriju likera i ima lekovito dejstvo. Povoljno deluje na cirkulaciju, protiv bakterija i &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11189/11189/">Kako se pravi medovača</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Medovača je tradicionalni prirodni napitak. Spada u kategoriju likera i ima lekovito dejstvo. Povoljno deluje na cirkulaciju, protiv bakterija i virusa, poboljšava apetit i varenje. Idealna je za aperitiv i konzumira se rashlađena.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/medovaca.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11190" alt="medovaca" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/medovaca.jpg" width="208" height="242" /></a></p>
<h3>Kako se pravi medovača</h3>
<ol>
<li>Potrebni sastojci:domaća rakija manje od 1l (oko 7-8 dl),<br />
1/3 tegle meda,<br />
propolis kapi,<br />
staklena flaša od 1l</li>
<li>U flašu od 1l nasuti 3 prsta meda, nije bitno koja je vrsta meda.</li>
<li>Dodati 15 kapi propolisa i naliti do vrha nekom domaćom rakijom, takođe nije bitna vrsta.</li>
<li>Promućkati više puta, da se masa ujednači i da bude ravnomerna boja i gustina.</li>
<li>Kada se dobija ravnomerna boja i gustina po celoj flaši, rashladiti liker.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11189/11189/">Kako se pravi medovača</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11189/11189/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako razrediti lak za nokte</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11185/kako-razrediti-lak-za-nokte/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-razrediti-lak-za-nokte</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11185/kako-razrediti-lak-za-nokte/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 24 Apr 2013 21:08:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Lepota i nega]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11185</guid>
		<description><![CDATA[<p>Obično kada nam se zgusne lak, sipamo u njega aceton. Tada može da bude upotrebljiv taj put i možda još &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11185/kako-razrediti-lak-za-nokte/">Kako razrediti lak za nokte</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Obično kada nam se zgusne lak, sipamo u njega aceton. Tada može da bude upotrebljiv taj put i možda još jednom, jer današnji &#8220;acetoni&#8221; su uglavnom skidači laka, koji sadrže i neke dodatne supstance. Dešava se da zbog ovog postupka lak izgubi sjaj. Rezultat na kraju, je da bacamo skoro pune ili polupune bočice laka. Kako se ovo ne bi dešavalo, postoji jednostavno rešenje:<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/lak-za-nokte.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11186" alt="lak-za-nokte" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/lak-za-nokte.jpg" width="276" height="183" /></a></p>
<h3>Kako razrediti lak za nokte</h3>
<ol>
<li>Bočicu sa lakom staviti u džezvu sa vodom. Slobodno nalijte vode preko cele bočice laka, neće se ništa desiti.</li>
<li>Staviti na šporet, i sačekati da voda provri kao za kafu.</li>
<li>Kada voda provri, sklonite sa ringle i sačekajte da se voda i bočica ohlade.</li>
<li>Kada se bočica ohladi, možete ponovo da namažete svoj omiljeni lak.</li>
<li>Ovaj postupak ponavljajte svaki put kada se zgusne, sve dok ima laka u bočici, tako da ga možete potrošiti do kraja.</li>
<li>Ovim postupkom lak za nokte ne gubi svoje prvobitne osobine, sjaj, sedef, boju..</li>
<li>Prvi put kada sam izvršavala ovaj postupak, bojala sam se da bočica ne pukne, pa sam lak stavila kada je voda proključala i džezva bila skinuta sa ringle, ali bez straha, slobodno uradite kako je gore navedeno, neće se ništa desiti.</li>
<li>Isto možete da primenite na maskaru, takođe će moći da se potroši do kraja. Što je najvažnije, rastvoriće se grudvice i biće ponovo kremasta.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11185/kako-razrediti-lak-za-nokte/">Kako razrediti lak za nokte</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11185/kako-razrediti-lak-za-nokte/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>3</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako izbeliti košulje</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11181/kako-izbeliti-kosulje/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-izbeliti-kosulje</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11181/kako-izbeliti-kosulje/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 24 Apr 2013 21:03:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Jelena Ivković</dc:creator>
				<category><![CDATA[Uradi sam]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11181</guid>
		<description><![CDATA[<p>Napokon je stiglo proleće! Otvarate orman i vadite svoje omiljene farmerice i belu košulju! Ali, avaj, na košulji žuti tragovi &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11181/kako-izbeliti-kosulje/">Kako izbeliti košulje</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Napokon je stiglo proleće! Otvarate orman i vadite svoje omiljene farmerice i belu košulju! Ali, avaj, na košulji žuti tragovi od dugog &#8220;zimskog&#8221; stajanja! I što je još gore, žute pruge na kragni i manžetama i na preklopljenim delovima, baš tamo gde se neizistavno primete. Ne očajavajte, sve se da popraviti, pa i to!<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/kosulje.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11182" alt="kosulje" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/kosulje-251x300.jpg" width="251" height="300" /></a></p>
<h3>Kako izbeliti košulje</h3>
<ol>
<li>Košulju prvo dobro istresite od prašine i izvršite detaljan pregled, gde se sve žute fleke nalaze.</li>
<li>U mašinu za veš stavite neki od skupljih deterdženata, da ih sad ne reklamiramo. Poželjna temperatura je 90 stepeni (kuvanje), ali ako je košulja od osetljivog materijala, onda 60 stepeni.</li>
<li>Zajedno sa praškom sipajte i kesicu limontusa. Ima ga u svakom marketu i košta nekih 30-40 din. Omekšivač za veš, nemojte da sipate dok mašina ne završi pranje i dok ne proverite da li su se fleke skinule. Nekada, omekšivač prosto deluje kao fiksator za fleke.</li>
<li>Ako se fleke nisu skinule, prelazimo na drugu fazu. Istrljajte ih nekim peraćim sapunom i košulju potopite u lavor ili kadicu sa vodom u koju ste sipali sredstvo za izbeljivanje, po uputstvu, jer ima različitih preparata. Kad odstoji potrebno vreme, dobro isperite u hladnoj vodi i opet u mašinu za pranje.</li>
<li>Da bi održavali belinu košulja, nikada nemojte bacati ostatke sapuna za ruke ili kupanje, već u beli veš, direktno u doboš, ubacite po jedno parče, da se kuva zajedno sa vešom. Normalno morate da u dozer sipate i deterdžent.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11181/kako-izbeliti-kosulje/">Kako izbeliti košulje</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11181/kako-izbeliti-kosulje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako se nanosi rumenilo</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11178/kako-se-nanosi-rumenilo/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-se-nanosi-rumenilo</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11178/kako-se-nanosi-rumenilo/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 24 Apr 2013 20:55:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Lepota i nega]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11178</guid>
		<description><![CDATA[<p>Većina žena nerado koristi rumenilo, jer ne znaju pravilno da ga nanesu. S obzirom da rumenilo pruža svežinu licu, zdrav &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11178/kako-se-nanosi-rumenilo/">Kako se nanosi rumenilo</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Većina žena nerado koristi rumenilo, jer ne znaju pravilno da ga nanesu. S obzirom da rumenilo pruža svežinu licu, zdrav i prirodan izgled, on predstavlja najbrži i najlakši način da licu pružite potreban sjaj. Da bi dobili prirodan sjaj, bez tragova nanošenja, pomoći će vam sledeći koraci:</p>
<p><a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/rumenilo.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11179" alt="rumenilo" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/rumenilo-300x221.jpg" width="300" height="221" /></a></p>
<h3>Kako se nanosi rumenilo</h3>
<p><strong>Nanošenje rumenila</strong><br />
Rumenilo se nanosi kao poslednji korak u šminkanju, u obliku trougla između tri tačke &#8211; gornjeg kraja uha, vrha jagodične kosti i donjeg dela slepoočnice. Još jednostavniji način za odrđivanje regije na koju se nanosi puder je, sa se nanese na onaj deo obraza koji se podigne kada se nasmejete ili uvucite delove obraza koji mogu da se uvuku među zube, deo koji ostane iznad je pogodan za nanošenje rumenila.</p>
<p><strong>Odabir četke</strong><br />
Za nanošenje rumenila u kamenu i prahu upotrebljava se široka mekana četka. Pre nanošenja potrebno je četku otresti, da bi se otklonio višak praha. Kremasta rumenila se najbolje nanose jagodicama prstiju, kružnim pokretima nagore. Važno je da se dobro razmaže, da ne bi ostali tragovi nanošenja.</p>
<p><strong>Izbor vrste rumenila</strong><br />
Praškasta i kamena rumenila bolje pristaju masnijoj koži, jer upijaju višak masti, dok kremasta više pristaju suvoj koži. Kremasta rumenila mogu da se kombinuju sa hidratantnom kremom, sto će olakšati njihovo nanošenje, a time i suvoj koži dati dovoljnu vlagu, koja joj nedostaje.</p>
<p><strong>Izbor boja</strong><br />
Nijanse jagode i paprike pristaju svetlom ili maslinastom tenu, ali treba ih naneti u manjoj količini, da lice ne bi izgubilo prirodan izgled. Tamnijem tenu odgovaraju, narandžasta, braonkasta i boja kajsije.</p>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11178/kako-se-nanosi-rumenilo/">Kako se nanosi rumenilo</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11178/kako-se-nanosi-rumenilo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako se pravi maska od jajeta za sve tipove kože</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11170/kako-se-pravi-maska-od-jajeta-za-sve-tipove-koze/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-se-pravi-maska-od-jajeta-za-sve-tipove-koze</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11170/kako-se-pravi-maska-od-jajeta-za-sve-tipove-koze/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2013 17:14:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Lepota i nega]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11170</guid>
		<description><![CDATA[<p>Jaja su veoma korisna u ishrani, ali i u raznovrsnim maskama za negu lica, tela i kose. Hranljivost se posebno &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11170/kako-se-pravi-maska-od-jajeta-za-sve-tipove-koze/">Kako se pravi maska od jajeta za sve tipove kože</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Jaja su veoma korisna u ishrani, ali i u raznovrsnim maskama za negu lica, tela i kose. Hranljivost se posebno nalazi u žumancetu. Jaje je preporučljivo za sve tipove kože, ali je treba pravilno da se kombinuje sa drugim sastojcima.</p>
<p><a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/maska-od-jajeta.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11171" alt="maska-od-jajeta" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/maska-od-jajeta.jpg" width="225" height="225" /></a></p>
<h3>Kako se pravi maska od jajeta za sve tipove kože</h3>
<p><strong>Maska za suvu kožu</strong><br />
Napraviti kašicu od prirodnog svežeg soka, od jabuke ili pomorandže, i dodati u tu smesu brašna. Zatim, u drugu posudu ulupati žumance i dodati maslinovog ulja. Dve smese sjediniti i dobro pomešati. Maska je dobra za lice, vrat, dekolte, kao i za ruke. Drži se 45 minuta i ispira mlakom vodom.</p>
<p><strong>Maska za masnu kožu</strong><br />
Napraviti penu od belanceta, dodati jednu kafenu kašiku limunovog soka i jednu kafenu kašiku mekinja, i ostaviti masku malo da odstoji. Za to vreme, iseći parče kivija i dobro utrljati kožu lica i vrata, ostaviti da se osuši. Kada koža upije sok kivija ravnomerno, naneti masku i držati oko 20 minuta. Zatim isprati mlakom vodom.</p>
<p><strong>Maska za crvenilo</strong><br />
Umutiti žumance, kafenu kašiku meda i kašiku sitno seckanog peršuna. Masku naneti na lice i držati oko 30 minuta. Nakon toda isprati lice mlakom vodom i namazati kremu protiv crvenila, ovaj postupak ponavljati nekoliko dana dok se crvenilo ne smiri.</p>
<p><strong>Maska za iritiranu kožu</strong><br />
Kratko prokuvati pahuljice od kukuruznog brašna u mleku. Kada se to ohladi, dodati kafenu kašiku meda i razmućeno jaje. Držati oko 30 minuta, pa isprati mlakom vodom, nakon toga namazati pantenol kremu. Za suvlju kožu dodati i kafenu kašiku maslinovog ulja.</p>
<p><strong>Maska za beljenje kože</strong><br />
Ova maska je dobra za masnu kožu sa flekama. Pomešati 30 g svežeg kvasca sa 6 % hidrogena, dok smesa ne postane penasta. Dodati umućeno belance i namazati masku. Držati je oko 30 minuta i nakon toga oprati mlakom vodom.</p>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11170/kako-se-pravi-maska-od-jajeta-za-sve-tipove-koze/">Kako se pravi maska od jajeta za sve tipove kože</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11170/kako-se-pravi-maska-od-jajeta-za-sve-tipove-koze/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako najefikasnije ukoniti šminku</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11166/kako-najefikasnije-ukoniti-sminku/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-najefikasnije-ukoniti-sminku</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11166/kako-najefikasnije-ukoniti-sminku/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2013 17:10:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Lepota i nega]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11166</guid>
		<description><![CDATA[<p>Kako bi održali svežinu lica posle svakodnevne &#8220;teške&#8221; šminke, neophodno je redovno i temeljno čišćenje lica, pogotovo ako ste često &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11166/kako-najefikasnije-ukoniti-sminku/">Kako najefikasnije ukoniti šminku</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Kako bi održali svežinu lica posle svakodnevne &#8220;teške&#8221; šminke, neophodno je redovno i temeljno <a title="Kako prirodnim putem čistiti lice" href="http://www.kakopedija.com/7375/kako-prirodnim-putem-cistiti-lice/" target="_blank">čišćenje lica</a>, pogotovo ako ste često u pokretu i ako se šminkate svaki dan. Nije dovoljno da samo blagim losionom očistite lice, jer uglavnom nakon umivanja ostaju tragovi šminke na licu. Iako se čini da dugo traje, neće vam oduzeti više od 10 minuta dnevno, a mnogo će značiti vašem licu . Poželjno je svako veče, sledeći ritual:<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/skidanje-sminke.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11167" alt="skidanje-sminke" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/skidanje-sminke-300x165.jpg" width="300" height="165" /></a></p>
<h3>Kako najefikasnije ukoniti šminku</h3>
<ol>
<li>Prvi sloj šminke koji obuhvata puder, senku i maskaru, ukloniti blago hidrirajućim gelom za čišćenje, i umiti se dva puta, kako bi se uklonili tragovi preparata. Iako ovi gelovi nisu dovoljno snažni da se bore protiv teške šminke, ne sme se početi previše agresivno.</li>
<li>Da bi se uklonila sva zaostala šminka i sprečio nastanak <a title="Kako se rešiti bubuljica" href="http://www.kakopedija.com/8691/kako-se-resiti-bubuljica/" target="_blank">bubuljica</a>, kao i iritantnih mitisera, treba upotrebiti malo snažnije sredstvo za čišćenje &#8211; piling. Piling će se pobrinuti da se svaka pora otpuši, kao i da se ukloni višak masnoće.</li>
<li>Posle dubinskog čišćenja, licu je potrebna krema koja će da štiti nežnu kožu od spoljašnjih uticaja. Lice, posle čišćenja, ne bi trebalo odmah gušiti kompletnom šminkom i podlogom, već ukoliko baš morate ponovo da se našminkate, upotrebite toniranu dnevnu kremu, koja koži pruža zdrav, ujednačen ten i nežnu blistavu kožu.</li>
<li>Ostaci karmina mogu se ukloniti četkicom za zube. Da ne bi iziritirali usne oštrim dlačicama, najbolje je rešenje kupiti četikicu za bebe koja ima dlačice mekše od standardnih četkica. Nakon toga obavezno naneti grožđenu mast. Ostaci maskare se mogu ukloniti, tako što ćete namazati deblji sloj kreme oko očiju i nežno trljati štapićem za uši trepavice.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11166/kako-najefikasnije-ukoniti-sminku/">Kako najefikasnije ukoniti šminku</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11166/kako-najefikasnije-ukoniti-sminku/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako napraviti Snickers štanglice</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11162/kako-napraviti-snickers-stanglice/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-napraviti-snickers-stanglice</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11162/kako-napraviti-snickers-stanglice/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2013 17:04:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Dezerti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11162</guid>
		<description><![CDATA[<p>Ovu poslasticu, koju smo do sada mogli samo da kupimo u trgovinama, možete i sami da napravite. Ukus je skoro &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11162/kako-napraviti-snickers-stanglice/">Kako napraviti Snickers štanglice</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Ovu poslasticu, koju smo do sada mogli samo da kupimo u trgovinama, možete i sami da napravite. Ukus je skoro idetntičan kao i originalna čokoladica.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/snickers-stanglice.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11163" alt="snickers-stanglice" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/snickers-stanglice-300x258.jpg" width="300" height="258" /></a></p>
<h3>Kako napraviti Snickers štanglice</h3>
<ol>
<li>Potrebni sastojci:
<ul>
<li>1 margarin + 80 g za glazuru</li>
<li>300 g šećera</li>
<li>100 g čokolade + 100 g za glazuru</li>
<li>3 jajeta</li>
<li>300 g keksa</li>
<li>300 g kikirikija</li>
<li>nekoliko kapi ulja</li>
</ul>
</li>
<li>Fil:<br />
U veću činiju izlomiti rukom 300 g keksa i dodati 300 g mlevenog kikirikija. Kikiriki pre nego što ga sameljete, ispržiti na tiganju dok ne poprimi tamniju boju.</li>
<li>Istopiti u šerpi 1 margarin, 300 g šećera, 100 g čokolade i dodati 3 ulupana jajeta. Sve kuvati i polako mešati dok ne dobije gustinu.</li>
<li>Obe smese sjediniti u činiji, preliti smesu na pouljanu tepsiju i izravnati.</li>
<li>Glazura:<br />
80 g margarina istopiti u jednoj šerpi dok ne uvri.<br />
Kada uvri pomeriti sa vatre i dodati 100 g izlomljene čokolade i 2-3 kapi ulja. Mešati varjačom dok se čokolada ne otopi.</li>
<li>Preliti glazuru preko slatkiša.</li>
<li>Kolač ostaviti na sobnoj temperaturi dok se ne ohladi i stegne, zatim iseći na štanglice.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11162/kako-napraviti-snickers-stanglice/">Kako napraviti Snickers štanglice</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11162/kako-napraviti-snickers-stanglice/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako analizirati delo &#8220;Gorski vijenac&#8221;</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11159/kako-analizirati-delo-gorski-vijenac/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-analizirati-delo-gorski-vijenac</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11159/kako-analizirati-delo-gorski-vijenac/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2013 17:00:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Snezana Milic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Sastavi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11159</guid>
		<description><![CDATA[<p>&#8220;Svak&#8217; je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka.&#8221; Kako napisati sastav na temu &#8220;Gorski vijenac&#8221; Tvrdim &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11159/kako-analizirati-delo-gorski-vijenac/">Kako analizirati delo &#8220;Gorski vijenac&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Svak&#8217; je rođen da po jednom umre, čast i bruka žive dovijeka.&#8221;<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/gorski-vijenac.png"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11160" alt="gorski-vijenac" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/gorski-vijenac-212x300.png" width="212" height="300" /></a></p>
<h3>Kako napisati sastav na temu &#8220;Gorski vijenac&#8221;</h3>
<p>Tvrdim da je jedan od najvećih umova svoga vremena bio upravo Petar Petrović Njegoš. A njegovo najbolje delo, prevedeno na sve jezike sveta, je Gorski Vijenac. To je pesnički ep i drama koja se smatra vrhunskim delom srpske književnosti epohe romantizma. Ostvareno je kao epska drama u stihu koja tako kombinuje tri književne vrste u novoj poetskoj formi. Gorski Vijenac je postao svetionik rodoljublja i nacionalne ideje. Ovo delo je nastalo u teškom vremenu, u jeku borbe protiv turske vlasti i svakako je utiralo put i osvešćenju i oslobođenju nacije. Ogromno je ovo ostvarenje. Njegova tematika daje povoda za mnogostrana rasuđivanja, ali ovoga puta svoju paznju zadrzavam na rodoljublju i nacionalnoj ideji u njemu. Ovo je spev o borbi za slobodu, u kome je, kao nigde drugo, utemeljena i na najvišim izdancima srpske istorije zasnovana ideja srpskog naroda. Radnja Gorskog Vijenca se zasniva na istorijskim događajima u Crnoj Gori, poznatijim kao &#8220;istraga poturica&#8221;. Radi se o tragičnom sukobu lokalnih pravoslavnih i poturčenih Crnogoraca. Ovaj sukob je Njegošu povod za filozofsku refleksiju o crnogorskoj istoriji i istoriji uopste.</p>
<p>Spev počinje kao pesnička vizija. Počinje pogledom u srpsku prošlost i u nesreće koje su nam Turci doneli, da bi se zatim postavilo pitanje kosovskog zaveta i opstanka. Vladika Danilo veliča Karađorđa i Obilića, koji sve preskaču i dostižu. Oni su večiti uzori Srbima, besmrtni, čija će dela vreme činiti sve većim. Međutim, pominje se i tamna strana Kosova, to je lik Vuka Brankovića, koga pesnik vidi očima narodnog predanja i naziva ga &#8220;poganim koljenom&#8221;.</p>
<p>Gorski Vijenac blista slavom mnogih junaka, pre svega kosovskih (Jugovići, Ivan, Milan) i snagom Mandušića i Mićunovića. Ali, valja istaći da na junaštvo i rodoljublje obavezuju i likovi zena, Ljubice i sestre Batrićeve.</p>
<p>Spev se nastavlja kao političko-istorijska drama, prikazuje niz epskih slika iz narodnog života. Događaji su opisani kroz seriju dijaloga i monologa.</p>
<p>Delo počinje monologom Vladike Danila u kojem opisuje koliko je jako i rasprostranjeno tursko carstvo i koliko se sve više i više širi. Spominje junake koji su se borili protiv Turaka, Srbinjanin Janka i Skenderbega, a upoređuje s&#8217;njima svoju sudbinu, koja mu je nametnula težak zadatak &#8211; da probudi nacionalnu svest kod svog malog naroda, koji je mali po brojnosti, a kojeg je snašla jos gora sudbina, pojava sve većeg broja poturica. Zadatak mu je, samim tim, bio teži, jer se nije radilo o stranom neprijatelju, nego o dojučerašnjoj braći. A kud ce veća tragedija, nego da brat udari na brata, što je bilo neminovno. Turci su raznim povlasticama prevodili Srbe u islam. Vuk Mićunović teši Vladiku pričajući mu o velikom junaštvu mladih Crnogoraca čija borba traje kroz vekove.</p>
<p>Vladika u jednom monologu okleva da započne istragu poturica, jer bi to bila bratoubilačka borba, ali je svestan da je to najveća boljka koja je zahvatila Crnu Goru. Knez Rade osuđuje njegovo dvoumljenje i govori o tome da se u zivotu stalno smenjuju sreća i nesreća, zajedno čineći zivot.</p>
<p>Vuk Mićunović izgovara poznate stihove koji govore o junaštvu i junacima, čije se ime spominje kroz vekove. Za takve kaže da su se imali zbog čega i roditi i da zub vremena ne može ugasiti svetlost njihovog časnog imena. Vladika je odlučio da krene u istragu i ako je znao da će pri tome mnogi stradati, ali da te žrtve neće biti uzaludne. Danilo govori kako su se mnogi Srbi poturčili zbog sopstvene slabosti i iz straha od odmazde. Niko ne bi bio srećniji od Vladike, kada bi se poturice vratile svojoj iskonskoj veri bez ratovanja, mirnim putem. I Vojvoda Batrić poziva poturice da se vrate svojoj staroj veri. Sve je uzalud, ni do pomirenja nikako ne moze doći. Ali, Turska vojska biva poražena kod Herceg Novog, kada mletačka vojska zajedno sa Crnogorcima otima Herceg Novi.</p>
<p>Glavni narator i filozofski tumač, osim Vladike jeste Iguman Stefan. Njegove reci, pune mudrosti, ostaju zapamćene i čine najjaču filozofsku okosnicu petog kola ovog izvanrednog dela. Iguman priča o prirodnom zakonu, koji nalaže da svako ima pravo na odbranu i upoređuje zakone prirode i njegovu primenu na društvene pojave.</p>
<p>Zadnji deo &#8220;Gorskog Vijenca&#8221; je Badnje veče, kada Iguman Stefan govori neke zivotne mudrosti uz gusle. Govori o težini života i da su sva zla koja su sabrana pod kapom nebeskom, ljudska svakodnevica, sa kojom se čovek nosi. Zivot je težak za loše ljude, a još teži za dobre i blagočestive duše. Nabraja suprotnosti u prirodi, a kao najveće su duša i telo, kao sinonim večne borbe. Čovek se ruga drugom čoveku i pri tome liči na majmuna, koji se gleda u ogledalo i smeje se sam sebi.</p>
<p>U poslednjem delu, šestom kolu, govori se o početku ustanka i uspehu. Simbolično se čestita Božić, koji predstavlja novo rađanje, u ovom slučaju &#8211; rađanje zore, koja nosi slobodu Crnogorskom narodu. &#8220;Gorski Vijenac&#8221; se završava filozofskom refleksijom nad istorijskim zbivanjima i stihovima Vladike Danila koji teši Mandušića Vuka zbog puške koju je izlomio i daruje mu novu iz svojih odaja.</p>
<p>Ovo je samo jedan pogled na srpsko rodoljublje i na srpsku nacionalnu ideju u njima. Nije lako pisati o ovom delu. Sve je moglo biti i drugačije, jer je tema neiscrpna, kao i ostvarenje, pa je svako pisanje ove vrste osuđeno na nedorečenost. Mada, celo delo ima osnovnu ideju, veličanje srpske nacionalne svesti i jačanje borbenog duha u borbi protiv poturica. Niko nikada nije tako dobro istakao nepomirljive razlike izmedju dva naroda, srpskog i turskog (zapravo poislamljenih Srba) kao sto je to uradio Njegoš. Izvukao je glavne ljudske osobine, koje karakterišu i jedan i drugi narod, ističući kako su one toliko nepomirljive da stvaraju duboki istorijski jaz, koji se nikada nije mogao i nece premostiti. I danas smo živi svedoci, koliko je Njegoš bio u pravu. Nigde, kao u &#8220;Gorskom Vijencu&#8221;, nije tako utemeljena i na takvim likovima zasnovana srpska nacionalna ideja i nigde tako nisu osuđene nesloga i izdaja.</p>
<p>Ovo kolosalno delo, Njegosev srpski manifest, ali i opomena na proslost i pogled u buducnost, sijace jos jace buducim pokolenjima, a nashem je palo u deo da vek i po njegovog zivota obelezimo u, opet, teskom vremenu, u nadi da ce nas Njegoseve poruke okupiti, bez ostatka, u kolo koje se nece kidati i iz kojeg nijedan Srbin nece iskakati. U tom kolu, valja verovati, zadrzace visoko mesto svi Srbi.</p>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11159/kako-analizirati-delo-gorski-vijenac/">Kako analizirati delo &#8220;Gorski vijenac&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11159/kako-analizirati-delo-gorski-vijenac/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako analizirati delo &#8220;Hamlet&#8221;</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11157/kako-analizirati-delo-hamlet-2/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-analizirati-delo-hamlet-2</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11157/kako-analizirati-delo-hamlet-2/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 23 Apr 2013 16:54:51 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Snezana Milic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Sastavi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11157</guid>
		<description><![CDATA[<p>&#8220;Prazne tikve prave veću buku.&#8221; &#8211; Vilijam Šekspir Kako napisati sastav na temu &#8220;Hamlet&#8221; &#8220;Hamlet&#8221; je još jedna Šekspirova drama, &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11157/kako-analizirati-delo-hamlet-2/">Kako analizirati delo &#8220;Hamlet&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>&#8220;Prazne tikve prave veću buku.&#8221; &#8211; Vilijam Šekspir<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/hamlet.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11154" alt="hamlet" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/hamlet-215x300.jpg" width="215" height="300" /></a></p>
<h3>Kako napisati sastav na temu &#8220;Hamlet&#8221;</h3>
<p>&#8220;Hamlet&#8221; je još jedna Šekspirova drama, u ovom slučaju tragedija.<br />
Govori o mladom Hamletu koji je mešavina sanjara i realiste. Čitajući ovo delo, mi spoznajemo tragičnu sudbinu Hamleta, ali i svih ostalih likova. Upoznajemo se sa pravim prijateljstvom i plemenitim osećanjima, ali i sa pohlepom i izdajom. Tema ove drame je sukob između glavnog aktera i njegovog strica Klaudija.</p>
<p>Delo počinje svoje redove tako što danski kralj iznenada umire. Imao je suprugu i sina, ali ne nasleđuje ga sin, već brat Klaudije. Novi kralj je izabrao i kraljicu, a to je Hamletova majka. Ovo će kasnije uneti crv sumnje u Hamletove misli. Sin pokojnog kralja nije mogao da preboli smrt svog oca utoliko više i teže zbog prilika koje su se ređale i samo njega vređale. Naime, nije mogao da shvati kako se njegova majka tako naglo odlučila za drugi brak, kako je tako lako zaboravila muža koga je istinski i odviše volela. Hamlet je bio zaljubljen u Ofeliju, ćerku Polonija koji je bio kraljev savetnik, pohlepan do srži i znatiželjan. Ofeliji je prijala Hamletova pažnja, ali ona na kraju pati i strada zbog njegove osvetoljubive prirode i nemogućnosti da se izbori sa sopstvenim bolom</p>
<p>Stražari su počeli da viđaju duh bivšeg kralja. O tome su obavestili Hamleta i Horacija, njegovog vernog i najboljeg prijatelja. Jedne noci, naš junak je i sam stražario u nadi da će bar još jednom ugledati svoga oca. To se i dogodilo. Kraljev duh mu je predočio istinu i tada Hamlet gubi svoj mir, a rađa se jedino želja za osvetom. Saznavši da mu je otac ubijen iz pohlepe i zbog vlasti, on smišlja plan osvete i realizuje ga. Počeo je da glumi ludilo i zbunio sve na dvoru. Najviše konfuzna bila je Ofelija, jer joj se Hamlet više nije udvarao, pričao je o stvarima koje ne priliče jednom plemiću, bio je grub i odbojan. Međutim, ona ga je opravdavala, ipak je doživeo veliku tugu i bilo joj je žao.</p>
<p>U to vreme na dvor stižu glumci i on dolazi na izvanrednu ideju. Sve što mu je duh njegovog oca ispričao, Hamlet je nalozio glumcima da odrade u predstavi. Igra je verodostojno predstavljena, pa savest Klaudiju nije dozvolila da predstavu odgleda do kraja. Napustio je pozorište, a glumcima nije bila jasna njegova reakcija, pa je svršetak glumačkog izlaganja usledio pre stvarnog, zamišljenog kraja. To je Hamletu bilo dovoljno, dobio je potvrdu, njegove sumnje više nisu bile bez ikakve osnove. Istog trenutka odlazi u posetu kraljici, odnosno svojoj majci Gertrudi. Zeleo je da shvati zašto je izdala svog prvog muža, okrivio ju je za svo to zlo, predočio joj kako od nje potiče sva tragedija.<br />
Primetio je da se iza zavese, u njenoj odaji, krije neko. Misleći da je to kralj, besno izvlači oštricu i ubija jos uvek nepoznatu osobu. Tek kad se leš sručio na pod, on vidi da je to Polonije.</p>
<p>Odmah potom, uplašen za svoj život, Klaudije šalje Hamleta van zemlje i naručuje njegovo ubistvo. Hamlet je predvideo taj kobni plan i izdaju, pa se vraća na dvor gde ga čeka Polonijev sin i poziva na dvoboj. Laret je, u dogovoru sa Klaudijem, pripremio otrovan mač za dvoboj. Uspeo je da rani Hamleta, ali je istu oštricu osetio i na svojoj koži. Tada je priznao spletku i okrivio Klaudija.</p>
<p>Bes u Hamletu je doživeo kulminaciju i on ubija aktuelnog kralja. Kraljica je neposredno pre toga objavila kako je ubijena. Zapravo, svesno je popila otrovan sadržaj iz pehara namenjenog Hamletu. Više nije mogla da nosi težinu svoje savesti, optužbe na Hamletovim usnama i u njegovim očima, niti bol zbog buduće smrti svog sina.</p>
<p>Naš osvetoljubivi junak je uspeo pre svoje smrti da od svog vernog prijatelja zatraži samo jednu stvar &#8211; da se o ovome priča i nikada to zlo ne zaboravi. Horacije je pristao, a Hamlet pripao istoriji.</p>
<p>Hamlet je čovek koji se bori za pravdu i ljubav. Bio je mudar, smiren i hrabar, ali nemoćan da se bori sa svojim bolom koji je nadvladao svaku razumnu misao.</p>
<p>Ova tragična drama puno govori o ljudskim osećanjima i o životu uopšte. U svakom čoveku počiva jedan nenametljiv i uzdržan Hamlet, probudiće ga loše životne prilike , odnosno ljudsko zlo, pohlepa, sebičluk, nepoštovanje i sve ono loše u ljudima što jedan pravedan i istinoljubiv čovek ne može da podnese.</p>
<p>Fantastični Šekspir nas je obogatio za još jednu priču o životu i borbi. Dokazao nam je da bes, ljutnja i racionalno nerazmišljanje mogu izavati samo tragediju iz bezbroj činova.</p>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11157/kako-analizirati-delo-hamlet-2/">Kako analizirati delo &#8220;Hamlet&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11157/kako-analizirati-delo-hamlet-2/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako zaustaviti krvarenje iz nosa</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11137/kako-zaustaviti-krvarenje-iz-nosa/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-zaustaviti-krvarenje-iz-nosa</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11137/kako-zaustaviti-krvarenje-iz-nosa/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Apr 2013 16:14:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Jasna Marković</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tretmani i samopomoć]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11137</guid>
		<description><![CDATA[<p>Iako može biti strašan prizor kada krv curi iz nosa, najvažnije je ostati smiren. Ako pratite korake koji slede, bićete &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11137/kako-zaustaviti-krvarenje-iz-nosa/">Kako zaustaviti krvarenje iz nosa</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Iako može biti strašan prizor kada krv curi iz nosa, najvažnije je ostati smiren. Ako pratite korake koji slede, bićete u mogućnosti da uspešno zaustavite krvarenje iz nosa.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/krvarenje-iz-nosa.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11138" alt="krvarenje-iz-nosa" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/krvarenje-iz-nosa-300x200.jpg" width="300" height="200" /></a></p>
<h3>Ukoliko imate krvarenja iz nosa</h3>
<ol>
<li>Sednite i nagnite se malo napred, tako da bi krv mogla slobodno da otiče umesto da se sliva u vaše grlo (što može da izazove mučninu, povraćanje i proliv). Nemojte leći ili se nagnuti previše napred; držanje vaše glave iznad vašeg srca će ublažiti krvarenje.</li>
<li>Upotrebite sledeće tehnike, jednu ili obe, kako biste zaustavili krvarenje:
<ul>
<li><a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/krvarenje-iz-nosa1.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11139" alt="krvarenje-iz-nosa1" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/krvarenje-iz-nosa1-300x187.jpg" width="300" height="187" /></a>- Uštinite meki deo vašeg nosa odmah ispod mosta (koščatog dela). Koristite palac i kažiprst da stisnete mesto na bar pet minuta. Ako nos nastavi da krvari, stisnite ponovo na bar 10 minuta. Dok radite ovo, dišite na usta. Ukoliko uštinuće vašeg nosa po drugi put ne zaustavlja krvarenje, potražite hitnu medicinsku pomoć.</li>
<li><a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/krvarenje-iz-nosa2.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11140" alt="krvarenje-iz-nosa2" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/krvarenje-iz-nosa2-300x187.jpg" width="300" height="187" /></a>- Stavite pakovanje leda iza vrata ili na čelo. NE STAVLJAJTE led na nos, nije nimalo korisno.</li>
</ul>
</li>
</ol>
<h3>Posle krvarenja iz nosa</h3>
<ol>
<li>Ne čistite unutrašnjost nosa nakon prestanka krvarenja – ovo može pomaći ugruške krvi i započeti ponovno krvarenje.</li>
<li>Očistite sve ostalo.</li>
<li>Ukjučite aparat za regulisanje vlažnosti vazduha kako biste ovlažili sluzave membrane, što će vam pomoći u prevenciji od učestalog krvarenja iz nosa (ako nemate ovakav uređaj, udišite vazduh ustima, i polako ga ispuštajte da bi ga vlaga iz vašeg daha ovlažila).</li>
<li>Izbegnite bilo kakve aktivnosti koje mogu da dovedu do krvarenja iz nosa. Ne duvajte nos, ne čačkajte ga, ne dirajte ga, ne prevrćite se naopačke i ne trljajte ga energično.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11137/kako-zaustaviti-krvarenje-iz-nosa/">Kako zaustaviti krvarenje iz nosa</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11137/kako-zaustaviti-krvarenje-iz-nosa/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako napisati sastav na temu &#8220;Zona Zamfirova&#8221;</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11134/kako-napisati-sastav-na-temu-zona-zamfirova/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-napisati-sastav-na-temu-zona-zamfirova</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11134/kako-napisati-sastav-na-temu-zona-zamfirova/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Apr 2013 16:03:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Snezana Milic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Sastavi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11134</guid>
		<description><![CDATA[<p>Naredni tekst sam davno napisala. Danas ponovo čitam.. I dalje mislim da vredi. Neko će se složiti sa mnom, neko &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11134/kako-napisati-sastav-na-temu-zona-zamfirova/">Kako napisati sastav na temu &#8220;Zona Zamfirova&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Naredni tekst sam davno napisala.<br />
Danas ponovo čitam..<br />
I dalje mislim da vredi.<br />
Neko će se složiti sa mnom, neko ne.<br />
Svakako pročitajte pripovetku.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/zona-zamfirova.jpg"><img class="aligncenter size-full wp-image-11135" alt="zona-zamfirova" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/zona-zamfirova.jpg" width="300" height="180" /></a></p>
<h3>ZONA ZAMFIROVA</h3>
<p>Čitajući ljubavnu priču o mladiću i devojci iz različitih socijalnih slojeva, shvatam da srce pobeđuje. Pobeđuje vreme, navike i uverenja, bori se sa svima. Osećanja, kada su prava i iskrena, nalaze put do sopstvenog zadovoljstva, pobeđuju materijalno. Srca, kada se zavole, suđena ili ne, jedno postaju, svojom vrlinom mire svet oko sebe.</p>
<p>Ništa o tome znala ne bih, jer malo je godina iza mene, da nisam pročitala pripovetku Stevana Sremca &#8220;Zona Zamfirova&#8221;. Zanimljiva pripovetka/roman koja ostavlja bez ružnog teksta, čitana u jednom dahu. Puna emocija, u meni je izazvala buru osećanja.</p>
<p>Naime, radi se o dvoje mladih koji su se i pored socijalnih razlika zavoleli. Materijalno bogatstvo ne bi bilo tako velika prepreka njihovoj sreći da se nije sve događalo krajem devetnaestog veka.</p>
<p>Zaljubljeni su živeli u Nišu. Mane je kujundžija, a Zona je Zamfirova ćerka. Dok je Mane bio mali zanatlija, dobar majstor, ali siromašan, Zona je bila iz bogate porodice, čorbadžijska ćerka. Momak se isticao po svojoj lepoti, igrom, pesmom i smehom, a Zona je bila Zamfirova najmlađa ćerka. Kao mala ničim nije pokazivala da će izrasti u lepoticu, ali kako su godine prolazile bivala je sve lepša. Sve njene sestre su se udale, a nju su tetke pazile više nego išta, jer je bila toliko lepa, a i poslednja devojka u kući.</p>
<p>Živeći u gradu koji je tek oslobođen od Turaka, Zona je često sa svojim tetkama šetala gradom izazivajući brojne uzdahe mladića, ali Mane je za njom patio. Pisao je i pevao pesme o toj prelepoj devojci, sanjao je i priželjkivao. Međutim, Zamfir je bio čorbadžija starog turskog shvatanja i nikada ne bi dozvolio da njegova ćerka bude supruga sitnog zanatlije. Želeo je da je uda za bogatog momka, momka koji će je još podići u očima naroda.<br />
&#8220;Svaka ptica svome jatu leti.&#8221;</p>
<p>Manetu te razlike nisu ni najmanje prijale, zbog svega je duboko u sebi žalio. U kući je postajao zlovoljan, prgav, sve mu je smetalo. Njegova majka, shvativši koga on voli, uplašila se. Strepela je od mogućnosti da Mane oženi Zonu, jer je i ona bila žena zastarelih shvatanja, znala je da Mane Zoni ne može pružiti sve što je do tad imala, a navikla je na sva uživanja i zadovoljstva koja su bogatima bila pristupačna tada. Mada, Manetova tetka &#8211; Doka je bila energična žena, ne mareći za staleže, nije je mnogo doticalo to što potiče iz siromašne porodice. Njeno sopstveno mišljenje o životu je da &#8220;Čorbadžijsko nije do veka&#8221;.<br />
Zonin otac, ne želeći da se njegova ćerka uda za mladog kujundžiju, nudi mladiću novac kako bi njegova namera bila ostvarena. Videvši da momak ne želi materijalno bogatstvo, počinje da se služi uvredama i ponižavanjem, sve u cilju da Zona ne bude isprošena. Tako Mane dobija naziv &#8220;Kuče u čakšire&#8221;. Kao i svaki drugi čovek, mladić je bio jako uvredjen i teško ranjen tom izrekom. Tada počinje da brani svoj ponos. Kao da je to bilo malo, njegov očaj kulminira u susretu sa devojkom kad mu ona govori da nisu jedno za drugo. Ostao je besan, sam sa patnjom. Medjutim ponos mu ne dozvoljava da sve ostane na tome. Dogovara se sa tetkom i prijateljima da organizuju lažnu otmicu Zone. Svoj naum su izveli vešto, sve je bilo ubedljivo. Mladu odvode u nepoznatom pravcu. Po čaršiji se, već posle par sati, pričalo kako je Zona pobegulja, bila je osramoćena ovom igrom. Svaki Zamfirov pokušaj da skine ljagu sa imena svoje ćerke bio je promašaj, ljudi mu nisu verovali. Tako Zona više nije imala šanse da nadje bolju priliku za udaju, ostao joj je Mane.<br />
Hadži Zamfir, videvši da mora napraviti kompromis, odlazi kod kujundžije u dućan s namerom da popravi muštiklu. Zapravo pravi razlog je nešto drugo, diskretno je Manetu ponudio svoju ćerku.</p>
<p>Tako je Mane zaprosio devojku za kojom mu je srce kucalo i Zona je dobila svoj najlepši lik &#8211; nikad lepša i srećnija, bila je zaljubljena. Pomirila su se dva sveta.</p>
<p>Kroz priču o ljubavi Zone i Maneta, veštim zapletima oslikan je užički temperament i oživljena atmosfera davno prohujalih vremena. Dolazimo u susret sa godinama o kojima smo samo slušali. Pratimo ljubav koja u to vreme nije bila moguća, ali je pobedila. Najviše mi se dopada to što ljubav pobeđuje. Idući u susret svima, ona preovlađuje. Tako uvek treba biti. Najjača ljubav je ona koja ne traje u dosluhu sa razumom, koja traje tek zato što je to ljubav, osećaj punoće u srcu koje preti da u prasku nestane, a ipak ostaje i deli osmehe oko sebe. Ljubav uvek boli manje od mržnje. Zato, uvek neka pobedi ono što je dobro, bez obzira na vreme, ljudska uverenja i navike, zakone i moral.<br />
Ako je prava, opraštam joj sve.</p>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11134/kako-napisati-sastav-na-temu-zona-zamfirova/">Kako napisati sastav na temu &#8220;Zona Zamfirova&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11134/kako-napisati-sastav-na-temu-zona-zamfirova/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako neutralisati neugodni miris vaginalnog sekreta</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11129/kako-neutralisati-neugodni-miris-vaginalnog-sekreta/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-neutralisati-neugodni-miris-vaginalnog-sekreta</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11129/kako-neutralisati-neugodni-miris-vaginalnog-sekreta/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Apr 2013 15:56:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Jelena Ivković</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zdravlje i lečenje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11129</guid>
		<description><![CDATA[<p>Neugodni miris vaginalnog sekreta najčešće nastaje od neke infekcije bakterijama, a dešava se da to izazovu i gljivice. Tada, pri &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11129/kako-neutralisati-neugodni-miris-vaginalnog-sekreta/">Kako neutralisati neugodni miris vaginalnog sekreta</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Neugodni miris vaginalnog sekreta najčešće nastaje od neke infekcije bakterijama, a dešava se da to izazovu i gljivice. Tada, pri uzimanju vaginalnog brisa, najčešće rezultat pokaže da imate III grupu vaginalnog sekreta ili VI. Izmenjen miris sekreta može da se javi i nakon uzimanja neke hrane, npr.ribe.</p>
<p><a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/vaginalni-sekret.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11132" alt="vaginalni-sekret" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/vaginalni-sekret-242x300.jpg" width="242" height="300" /></a></p>
<h3>Kako neutralisati neugodni miris vaginalnog sekreta</h3>
<ol>
<li>Intimnu higijenu obavljajte svakog dana, obavezno uveče, a kad su temperature visoke i kad se više znojite, i više puta. Neizostavno je, tuširanje posle odnosa. Neke žene se, obavezno posle defekacije (velike nužde), peru.</li>
<li>Što se tiče veša, najbolji je pamučni, jer svaki drugi izaziva iritaciju. O tangama da i ne govorimo. Takođe, veš u boji koji se ne pere na visokim temperaturama, nije dobar, iako je pamučan. Idealno je bar neko vreme, dok se sekret ne sredi nositi bele gaćice, koje se lepo iskuvaju u mašini za veš.</li>
<li>Pri intimnoj higijeni, postoje razne teorije, koja sredstva treba koristiti za pranje. To već morate da probate, jer je individualno koji ph faktor baš vama odgovara. Nikako ne koristite jake sapune, mirisne kupke ili dezodoranse za intimnu regiju. Dovoljno je spolja sa najblažim sapunom oprati kosmati deo, a unutar usmina, samo čista voda.</li>
<li>Kad se utvrdi vaginalna infekcija, ginekolog najčešće prepiše vaginalete po antibiogramu. Važno je pridržavati se terapije vremenski i ne prekidati po svojoj volji, misleći da je infekcija prošla. U tom periodu se normalno treba uzdržavati od sexualnih odnosa.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11129/kako-neutralisati-neugodni-miris-vaginalnog-sekreta/">Kako neutralisati neugodni miris vaginalnog sekreta</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11129/kako-neutralisati-neugodni-miris-vaginalnog-sekreta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako popraviti tašnu</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11125/kako-popraviti-tasnu/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-popraviti-tasnu</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11125/kako-popraviti-tasnu/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Apr 2013 15:46:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ženska moda]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11125</guid>
		<description><![CDATA[<p>Svakome ko je imao tašnu od skaja se desilu u jednom momentu, počne da se guli ili se zagrebe na &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11125/kako-popraviti-tasnu/">Kako popraviti tašnu</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Svakome ko je imao tašnu od skaja se desilu u jednom momentu, počne da se guli ili se zagrebe na odredjenom mestu, i nakon nekog vremena od male se napravi velika oguljena površina. Tada nam preostaje samo da se oprostimo od svoje omiljene tašne i bacimo je u smeće. Postoji način koji na određeno vreme može sprečiti dalje guljenje i produzi vek tašni, naravno neće biti kao kada ste je kupili, ali neće biti ni oguljena. Ja sam lično uspela da vidljivost svedem na najmanju meru, tako da je primetljivo samo kad se zagledate. Ovo je najjednostavniji i najjeftiniji način:</p>
<p><a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/tasna.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11126" alt="20 handbags" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/tasna-300x300.jpg" width="300" height="300" /></a></p>
<h3>Kako popraviti tašnu</h3>
<ol>
<li>Ako je sloj oguljenog dela tašne drugačije boje od boje površine tašne, potrebno je najpre uzeti paletu senki za oči koje svi imamo kod kuće, i &#8220;ofarbati&#8221; oguljenu povrsinu. To ćete najlakše uraditi, tako što ćete utrljati kružnim pokretima prsta. Preporučujem da nanesete više slojeva senke, zbog trajnosti boje. Da bi bili sigurni da ste odabrali pravu nijansu, možete slobodno probati na površini tašne, jer se one kasnije lako brišu mokrom krpom. Što se tiče vrste senke za oči, možete koristiti i sedefaste i mat, isti je efekat, jer kad se prekrije lakom isto izgleda. Možete opciono koristiti i kreon ili marker, ali preporučujem da se nijansiranje izvrsi na unutrasnjem ili nekom manjem vidljivom delu tašne.</li>
<li>Kada ste izvršili &#8220;farbanje&#8221; sa senkom za oči, sledeći korak je da se premaže najobicnim bezbojnim lakom za nokte, koji danas možete kupiti gotovo u svakoj obicnoj prodavnici. Važno je samo da to bude obican bezbojni lak, da u sebi ne sadrži šljokice ili neki sedef i da ne bude nijansiran (da vuče na neku boju ili sl.), ako ne želite menjanje prvobitne boje tašne.</li>
<li>Farbanje ćete izvršiti tako da na sredinu oguljenog dela (ako je kružnog oblika), nakon nanošenja senke, nanesete manji sloj laka, dok na ivice gde se nastavlja skaj torbe, dobro natopite lakom da se ne bi nastavilo guljenje. Četkicom laka pravite pokrete od ivica ka sredini oguljenog dela, tako da zahvatite malo i područje skaja oko ivice. Ovaj postupak opciono možte ponoviti više puta. Ukoliko je u pitanju ogrebotina, lak natopite u liniji ogrebotine, u manjoj količini, da bi bilo manje vidljivo.</li>
<li>Ostaviti da se osuši od prilike nekih 20-30 minuta.</li>
<li>Nakon sušenja natopite celu tašnu ili predeo koji ste farbali lakom za nokte nekom masnijom kremom za ruke ili mlekom za telo.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11125/kako-popraviti-tasnu/">Kako popraviti tašnu</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11125/kako-popraviti-tasnu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako iskopirati stil 80-ih</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/11119/kako-iskopirati-stil-80-tih/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-iskopirati-stil-80-tih</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/11119/kako-iskopirati-stil-80-tih/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Apr 2013 15:38:43 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ženska moda]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=11119</guid>
		<description><![CDATA[<p>Svi smo se nekad zapitali, kakve su bile kreacije iz mladosti naših mama, kakve su se frizure nosile, kao i &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11119/kako-iskopirati-stil-80-tih/">Kako iskopirati stil 80-ih</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Svi smo se nekad zapitali, kakve su bile kreacije iz mladosti naših mama, kakve su se frizure nosile, kao i kako su se šminkale. Osamdesete su obeležile kreacije Madone, koje su podsećale na opremu za fizičko ili moderan ples, s jedne strane. S druge strane, postojao je i drugačiji trend od ovoga, koji je bio najočigledniji u seriji Dinastija, koja je u to vreme prikazivana na malim ekranima. Stil osamdesetih može i sada uspešno da se primeni, i u modernijoj današnjoj varijanti. Najvažnije odlike ovog stila su:<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/stil-80.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11120" alt="stil-80" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/stil-80-300x279.jpg" width="300" height="279" /></a></p>
<h3>Kako iskopirati stil 80-ih</h3>
<ol>
<li>Stil Madone u njenim spotovima uključivao je grejače za ruke i noge, pocepane majice koje su otkrivale stomak, teksas jaknice koje su bile vrlo popularne u to doba, kao i lepršave ili til suknje sa neizbežnim 3/4 helankama ispod. Sa druge strane u Dinastiji, njihov luksuzni stil činile su naramenice, svila, animal printovi i široke pantalone.</li>
<li>Obuća koju su junakinje iz Dinastije nosile bila je sa špicastim vrhom i stileto štiklom u raznim bojama, dok je Madona bila poznata po kratkim čizmicama u to vreme.</li>
<li>Frizure su bile volumizirane. Kovrdžave i ravne kose su bile tapirane i oblikovane. Takođe natapirane šiške su bile obeležje tog doba.</li>
<li>Kada je u pitanju šminka, naglašavane su oči sa debelim slojem kreona, i svetlijim nijansama senke, tako da bile vrlo istaknute. Ali najvažniji make-up potez bio je neizbežan crveni karmin i rumenilo na obrazima, koje je vrlo često bilo iste nijanse kao karmin.</li>
<li>Nakit 80-tih, kao i sve ostalo, bio je prenaglašen. Sve je dolazilo u obzir kada je u pitanju Madona, i drvene minđuše i ogrlice, niske bisera, bidžuterija koja je ličila na lance, zatim kožni grejači oko ruke. Dok je u Dinastiji to bilo svedenije, ali je dominiralo zlato i mindjuse na štipaljku velikih dimenzija.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/11119/kako-iskopirati-stil-80-tih/">Kako iskopirati stil 80-ih</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/11119/kako-iskopirati-stil-80-tih/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako napraviti baklavu sa plazmom i orasima</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/10945/kako-napraviti-baklavu-sa-plazmom-i-orasima/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-napraviti-baklavu-sa-plazmom-i-orasima</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/10945/kako-napraviti-baklavu-sa-plazmom-i-orasima/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 22 Apr 2013 15:32:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Marina Davidovic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Dezerti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=10945</guid>
		<description><![CDATA[<p>Baklava, iako je orijentalna poslastica, vrlo je popularna u našoj kulturi. Može se praviti sa raznim sastojcima i na razne &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10945/kako-napraviti-baklavu-sa-plazmom-i-orasima/">Kako napraviti baklavu sa plazmom i orasima</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Baklava, iako je orijentalna poslastica, vrlo je popularna u našoj kulturi. Može se praviti sa raznim sastojcima i na razne načine, a jedan od njih vrlo jednostavan i po mom ukusu najlepši, koji sam probala ikad, je sa Plazma keksom i orasima.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/baklava.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-11116" alt="baklava" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/baklava-300x186.jpg" width="300" height="186" /></a></p>
<h3>Kako napraviti baklavu sa plazmom i orasima</h3>
<ol>
<li>Za pripremu potrebno:
<ul>
<li>800 g kora</li>
<li>300 g mlevene Plazme</li>
<li>300g mlevenih oraha</li>
<li>1 margarin za fil, i proizvoljno jos malo za prskanje kora</li>
<li>800 g vode</li>
<li>800 g šećera</li>
</ul>
</li>
<li>Fil:<br />
Rastopiti 1 ceo margarin i sjediniti ga sa mlevenom plazmom i orasima.</li>
<li>Kore se poprskaju sa rastopljenim margarinom. Fil se uvija u po dve kore od jednom.</li>
<li>Kada se sve kore uviju i poređaju u pleh. Pleh se stavi u zagrejanu pećnicu i peče dok kore ne dobiju braonkastu boju i postanu hrskave.</li>
<li>Preliv:<br />
Ukuva se 800 g vode i 800 g šećera od 10-15 minuta dok ne proključa.</li>
<li>Ispečenu baklavu iseći na kocke, nakon toga prelivati sa prelivom.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10945/kako-napraviti-baklavu-sa-plazmom-i-orasima/">Kako napraviti baklavu sa plazmom i orasima</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/10945/kako-napraviti-baklavu-sa-plazmom-i-orasima/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako plivati</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/10932/kako-plivati/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-plivati</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/10932/kako-plivati/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 20 Apr 2013 20:09:18 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Milan Katović</dc:creator>
				<category><![CDATA[Rekreacija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=10932</guid>
		<description><![CDATA[<p>Plivanje je zabavan sport u kom uživaju ljudi svih generacija širom sveta. Kod mnogih ljudi, plivanje se nauči spontano. Ali &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10932/kako-plivati/">Kako plivati</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Plivanje je zabavan sport u kom uživaju ljudi svih generacija širom sveta. Kod mnogih ljudi, plivanje se nauči spontano. Ali nikad ne pokušavajte da sami savladate tu veštinu. Plivanju bi vas trebalo podučavati obučeni trener u odgovarajućem okruženju. Naravno, mnogi roditelji uče svoju decu kako da plivaju, ali u svakom drugom slučaju trebalo bi angažovati profesionalnog trenera. Mnogi <a href="http://www.srcdorcol.com/" target="_blank">plivački centri</a>, sportski kompleksi, školski centri, teretane pružaju adekvatnu obuku.</p>
<p>Jednom kada naučite da plivate, ono postaje rutinska radnja poput vožnje bicikla. Ali, kao i kod vožnje bicikla, ukoliko izaberete da ne poslušate prirodan instikt, postoji veliki rizik od povrede ili čak smrtnog ishoda. Stoga, uvek plivajte sa prijateljem, pogotovo dok ste još uvek početnik. Ukoliko je moguće, ne plivajte dok su treneri van dužnosti.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/plivanje.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-10934" alt="plivanje" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/plivanje-300x171.jpg" width="300" height="171" /></a></p>
<h3>Kako plivati</h3>
<ol>
<li>Prvo se dobro zagrejte, to je jako važno. U suprotnom, možete imati grčeve u mišićima.</li>
<li>Uđite u vodu i proverite da nije preduboko za vas. Držeći se za ivicu bazena, ili za nekog kome verujete, zagnjurite glavu u vodu. Kada počnete sa plivanjem morate imati na umu da držite glavu mirno. Ne zaboravite da zadržavate dah. Ako ispuštate vazduh kroz nos voda neće moći da dopre u njega.</li>
<li>Uhvatite se za ivicu bazena i pustite da vam noge plutaju iza leđa. Ovo će biti lakše ukoliko zagnjurite lice u vodu. Počnite da udarate nogama ne bi li stekli osećaj. Morate zapamtiti da udarate butnim mišićima, bez savijanja kolena. Držite prste na nogama pravo, kao balerina. Kada ste spremni, prestanite sa udaranjem i pređite na četvrti korak.</li>
<li>Okrenite se licem ka otvorenoj vodi.</li>
<li>Polako se odgurnite od tla i zamahnite desnom rukom napred, skupite dlan i zaveslajte kroz vodu sve dok vam ruka ne dođe u nivo tela sa strane. Ponovite pokret i sa drugom rukom. Gurajte sebe kroz vodu rukama.</li>
<li>U isto vreme, mlatarajte nogama kao što ste radili u koraku 3. Ovo će učiniti kretanje bržim.</li>
<li>Ukoliko vam se ruke umore, ne paničite! Možete da se prevrnete na leđa, opustite ruke da vam plutaju sa strane, u obliku slova ,,T’’, noge takođe opustite da vam plutaju ispred. Opustite se, mlatarajte stopalima da biste se kretali.</li>
<li>Kada savladate sve korake, možete da probate sa naprednijim stilovima plivanja kao što su leptir ili kraul. Njih probajte kasnije.</li>
<li>Nikad ne učite sami da plivate, jer postoji opasnost od utapanja. Najsigurnije je da upišite obuku <a href="http://www.srcdorcol.com/bazen/skola-plivanja/" target="_blank">škole plivanja</a> kako biste pravilno naučili sve tehnike plivanja.</li>
</ol>
<h3>Šta vam je potrebno</h3>
<ol>
<li>Osoba koja zna da pliva.</li>
<li>Šlauf ili mišići za plivanje za mlađe početnike (ukoliko je neophodno)</li>
<li>Kupaće gaće ili šorc</li>
<li>Naočare (opciono)</li>
<li>Kapa (opciono)</li>
<li>Štipaljka za nos (opciono)</li>
<li>Štitnici za uši (opciono)</li>
<li>Strpljenje (neophodno)</li>
<li>Istrajnost (neophodno)</li>
<li><a href="http://www.srcdorcol.com/bazen/bazen/" target="_blank">Bazen</a> ili plaža (neophodno)</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10932/kako-plivati/">Kako plivati</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/10932/kako-plivati/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako vezivati bandažere za boks</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/10928/kako-vezivati-bandazere-za-boks/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-vezivati-bandazere-za-boks</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/10928/kako-vezivati-bandazere-za-boks/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 20 Apr 2013 19:52:23 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Nikola Pičorušević</dc:creator>
				<category><![CDATA[Borilačke veštine]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=10928</guid>
		<description><![CDATA[<p>Vezivanje bandažera se može raditi na hiljadu načina, ali evo jednog brzog i dobrog načina. Kako vezivati bandažere za boks &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10928/kako-vezivati-bandazere-za-boks/">Kako vezivati bandažere za boks</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Vezivanje bandažera se može raditi na hiljadu načina, ali evo jednog brzog i dobrog načina.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/bandazeri.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-10929" alt="bandazeri" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/bandazeri-300x168.jpg" width="300" height="168" /></a></p>
<h3>Kako vezivati bandažere za boks</h3>
<ol>
<li>Uzmete bandažere i krenete da motate oko domalog prsta, kada završite domali okrećete badažere oko zgloba ruke jedanput pa idete na srednji prst.</li>
<li>Sada idete jedan krug oko srenjeg prsta, pa jedan krug oko zgloba. Nakon toga idete na kažiprst jedan krug sa bandažerima pa opet oko zgloba.</li>
<li>Na kraju idete na palac jedan krug pa ostatak okrećete ceo oko zgloba.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10928/kako-vezivati-bandazere-za-boks/">Kako vezivati bandažere za boks</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/10928/kako-vezivati-bandazere-za-boks/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako napisati sastav na temu &#8220;Seobe&#8221;</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/10923/kako-napisati-sastav-na-temu-seobe/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-napisati-sastav-na-temu-seobe</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/10923/kako-napisati-sastav-na-temu-seobe/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 20 Apr 2013 19:46:50 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Snezana Milic</dc:creator>
				<category><![CDATA[Sastavi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=10923</guid>
		<description><![CDATA[<p>Ovo je samo moje sažeto mišljenje i mislim da vam može pomoći da što bolje shvatite roman &#8220;Seobe&#8221; Miloša Crnjanskog, &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10923/kako-napisati-sastav-na-temu-seobe/">Kako napisati sastav na temu &#8220;Seobe&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Ovo je samo moje sažeto mišljenje i mislim da vam može pomoći da što bolje shvatite roman &#8220;Seobe&#8221; Miloša Crnjanskog, ali ga nikako ne treba shvatiti bukvalno i samo u tom pravcu gledati. Bitno je da pročitate delo, jer u narednom tekstu nema prepričavanja, niti volim time da se bavim. Imate priliku da pročitate jednu od mnogih analiza (ovog puta u obliku sastava) i formirate svoje mišljenje u skladu sa svojim zapažanjem i ličnim pečatom.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/seobe.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-10926" alt="seobe" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/seobe-300x221.jpg" width="300" height="221" /></a></p>
<h3>SEOBE</h3>
<p>Kada sam, pre par godina, ugledala roman &#8220;Seobe&#8221;, prva misao mi je bila da su to razni događaji iz istorije, mnoštvo zbivanja i činjenica o sudbini srpskog naroda. Čitajući shvatih da je ovo delo više roman stanja, zapravo ličnosti, poetski i psihološki. Emocije su potisnule događaje. Miloš Crnjanski nam, kroz ovo delo, govori o duševnim dilemama i nedoumicama, čežnji i nadi. Dominira čovek, pejzaž, pa tek onda istorija.</p>
<p>U ovom izvanrednom romanu tragika našeg naroda je oličena u liku Vuka Isakoviča i u slavonsko-podunavskom puku.</p>
<p>Vuk Isakovič je krenuo u ratni pohod, ali njegova nada u bolje sutra i neku promenu u svom životu i životu svog naroda, bila je mutna. Taj narod je bio izgnan iz svog zavičaja osnovavši u tuđini novi život. Bio je uznemiren, sklon seobama, jer su svi ti ljudi u tuđini bili podvrgnuti tuđoj vlasti u službi tuđih interesa. Srpski narod u tuđini doživljava najveću tragediju čija je srž u tome što odlaze na daleke frontove neznajući gde idu, povrh svega ne znaju zašto ginu, a oni koji prežive vraćaju se u svoj zavičaj koji je i dalje tuđina. Kakva ironija! A Vuk, što je bio dalje od svoje supruge, besmisao ratovanja mu je bio sve jasniji. Zgranut je sudbinom svog naroda i razočaran u borbu. On doživljava još jednu neprijatnost, mogu reći da je bila najgnusnija od svih, jer je suviše lična.</p>
<p>Naime, biva prevaren tako što ga supruga vara sa deverom, odnosno njegovim rodjenim bratom. Međutim, njega i dalje ne muče lični problemi, on celu situaciju sagledava objektivno, kao problem rata. Vuk oseća besmislene probleme rata, svog puka i naroda. Dok Dafina, njegova žena i Aranđel, njegov brat, doživljavaju ličnu muku.</p>
<p>U glavnim likovima romana dominiraju dva života, jedan realan i drugi koji sanjaju. Dafina je, Vukovim odlaskom, bila slomljena žena. Mislila je da odlazi u rat zato što je više ne voli. Svoju bol i muku ispoveda deveru, sve se više otvara Aranđelu. Govori o svojim strahovima i strepnji.</p>
<p>Aranđel nije bio oženjen, a oduvek je žudeo za Dafinom. Zapravo, kupio ju je za svog brata. Od Vuka se bitno razlikovao. Dok je Vuk bio niži i debeo čovek, njegov brat je bio visok i suv. Aranđel, mislivši da je Dafina divna, upušta se u ljubavnu idilu sa snahom ne misleći na brata.</p>
<p>Zapravo, svi oni su tragali za svojim zivotnim ciljevima, hitali ka svojim idealima, a sve je bilo suviše daleko i mnogima nedostižno.</p>
<p>Ovo delo ima ogromnu vrednost, jer govori o našem narodu koji postepeno gubi identitet, orijentaciju, a time i svest o sebi. Primorani na seobu, nisu imali gde da se vrate niti su znali gde da odu. Kao da su se našli na putu bez kraja, besciljno tumarajući, prepušteni tuđoj volji.</p>
<p>Prošle su godine i godine od stvaranja ovog izvrsnog dela, a ono nas se i dalje tiče, upravo zato što je u ljudskoj prirodi da verujemo kako je neko drugo mesto bolje od ovog gde smo, da je na drugom mestu početak lakši.</p>
<p>Upravo se tu uviđa veliki značaj romana. Shvatamo da nigde nije bolje nego u domovini. Na svakom drugom mestu smo samo pijuni ili se tako bar osećamo.<br />
Iskorišćen, naš narod je uvideo svoju sudbinu iz pravog ugla i doživeo buđenje. Isto se događa u svim vremenima. U potrazi za boljim životom, čovek često izgubi porodicu i sve što je drago srcu njegovome, a najtužnija je činjenica da na tom putu ostavi i sebe. Zbog svojih ambicija, ideala i prioriteta, stradaju oni koji ga najviše vole i dolaze u različite situacije čiji trenuci rađaju skrhane duše i neizmernu bol.</p>
<p>Najgore je kada ljudi svoju tugu utope u greh poput glavne junakinje Dafine.<br />
Roman &#8220;Seobe&#8221; nam može biti velika pouka. U njemu opažamo prilike i šanse iz života koje mogu da povrede, kako lako može privid da uništi ceo čovekov pređašnji život, kako naše sopstvene misli i ubeđenja, kojima se vodimo, umeju vešto da slome voljene i one koji nas vole.</p>
<p>Ceo roman Miloša Crnjanskog predstavlja vapaj za srećom, oslikava čežnju, nadu, snove&#8230;<br />
Vuk Isakovič je lik u kome je sazdan ceo srpski narod melanholično zamišljen. On je čovek koji treba da pomogne čitavom jednom narodu, a zapravo ostaje gubitnik i kao ratnik i kao čovek.</p>
<p>Kod Dafine i Aranđela ne opravdavam strast i romansu, ipak to smatram najgorom izdajom. Niti je ona jedina žena na svetu, niti on poslednji muškarac. Moglo je sve to i malo drugačije, bar iz obzira prema deci. Mada, ko sam ja da sudim ili opravdavam?<br />
Niko ne zna šta je u jednoj skrhanoj duši.</p>
<p>Ovo delo je ipak o stradanju nacije, ali i svih života pojedinačno&#8230;priča o rasturanju jedne porodice, o prolaznosti lepote, sreće. Ovo je roman o bekstvu čoveka iz jave u san, kao alternativa za sva stradanja i lutanja, grubosti i surovosti situacija iz života.</p>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10923/kako-napisati-sastav-na-temu-seobe/">Kako napisati sastav na temu &#8220;Seobe&#8221;</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/10923/kako-napisati-sastav-na-temu-seobe/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kako biti dobar u školi</title>
		<link>http://www.kakopedija.com/10920/kako-biti-dobar-u-skoli/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=kako-biti-dobar-u-skoli</link>
		<comments>http://www.kakopedija.com/10920/kako-biti-dobar-u-skoli/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 20 Apr 2013 19:40:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Dušan Melentijević</dc:creator>
				<category><![CDATA[Deca i tinejdžeri]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.kakopedija.com/?p=10920</guid>
		<description><![CDATA[<p>Svako dete teži da bude što bolje u školi. To uopšte nije teško ako se malo potrudi. Ovde ću pokušati &#8230;</p><p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10920/kako-biti-dobar-u-skoli/">Kako biti dobar u školi</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Svako dete teži da bude što bolje u školi. To uopšte nije teško ako se malo potrudi. Ovde ću pokušati da pomognem deci pre svega u osnovnoj školi, jer znam da su tu uvek najveći problemi.<br />
<a href="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/skola.jpg"><img class="aligncenter size-medium wp-image-10921" alt="skola" src="http://www.kakopedija.com/wp-content/uploads/2013/04/skola-300x200.jpg" width="300" height="200" /></a></p>
<h3>Kako biti dobar u školi</h3>
<ol>
<li>Tačno je da u dobu posle 5-og razreda počinje pubertet. To znaju i roditelji i nastavnici. Oni vas ne mrze pa ih slobodno pitajte za pomoć.</li>
<li>Što veću ocenu želite, više rada morate uložiti. Nije dovoljno ako dobijete peticu da kažete: &#8220;E, u redu ja imam peticu ne moram više da učim.&#8221; Ne. Posle toga morate još više da učite.</li>
<li>Najpre, ako želite dobru ocenu, morate da radite domaći. Kroz domaći se uči a takođe možete dobiti plus ili čak veću ocenu. To već zavisi od nastavnika. Odvojite pola sata ili sat dnevno samo za domaći. Rasčistite sto od svih stvari(npr. igračaka, slika, ostalih knjiga&#8230;) dakle svega što vam može odvući pažnju. Ako nemate domaći (što je retkost) pokušajte da radite nešto korisno. Na primer možete odraditi 10 zadataka iz matematike. Ili pročitati jedan tekst iz engleskog.</li>
<li>Posle domaćeg odmorite pola sata. Recimo, odgledajte TV. Ili pročitajte poglavlje neke knjige. Tako ćete se malo opustiti.</li>
<li>Nakon toga, kreće učenje. I za učenje možete odvojiti sat ili dva. Zavisi šta učite, koliko treba da učite i da li vam je taj predmet težak. Ako budete slušali na času kada nastavnik predaje, zapamtićete dosta a kući možete samo pročitati i obnoviti.</li>
<li>Čitajte sve polako i pažljivo, da razumete. Recite sebi: &#8220;Ja to mogu!&#8221;, a zatim krenite. Obećajte sebi neku nagradu. Na primer ako naučite 2 lekcije iz istorije, imate pola sata vožnje skejtom. Ili ako dobijete veću ocenu na kontrolnom iz biologije nego inače, častite sebe duplo većim sladoledom nego inače.</li>
<li>Takođe, možete učenje učiniti zabavnim. Smislite neki svoj način. Možete recimo naučiti istoriju kroz stihove. Sastavite da se rimuju. Ili uzmite sliku kostura dok budete učili biologiju. Ali na neki popseban način to uradite.</li>
<li>Možete učiti i u društvu. Neki kažu da im je tako lakše. Ako hoćete, možete otići u prirodu i tamo staviti neko ćebe na zemlju, pa onda učiti. Imate milion mogućnosti.</li>
</ol>
<p>The post <a href="http://www.kakopedija.com/10920/kako-biti-dobar-u-skoli/">Kako biti dobar u školi</a> appeared first on <a href="http://www.kakopedija.com">Kakopedija</a>.</p>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.kakopedija.com/10920/kako-biti-dobar-u-skoli/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
